PREDSTAVLJENA KNJIGA DR. FRANJE TUĐMANA

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Pred uzvanicima i gostima večeras je u predvorju Sveučilišta u Zagrebu predstavljena knjiga dr. Franje Tuđmana "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji od 1918. do 1941.", u nakladi Hrvatske sveučilišne naklade. Pozdravljajući autora i nazočne, rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Marijan Šunjić istaknuo je posebno zadovoljstvo što Predsjednika Hrvatske nakon tri godine od uspostave demokracije prvi put pozdravlja u zagrebačkom Sveučilištu, i to ne samo kao Predsjednika nego kao kolegu i znanstvenika. "Svaki narod mora učiti svoju povijest, na sponama koje gradi budućnost", kazao je dr. Šunjić, dodavši da je Sveučilište kao najstarija državna ustanova dužna istraživati ne samo povijest svojega naroda nego i povijest svojih susjeda. Knjiga "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji od 1918. do 1941." temelji se na doktorskoj disertaciji "Uzroci krize unutar monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja 1918. do sloma 1941., koju je dr. Tuđman obranio 1965. na Filozofskom fakultetu u Zadru. Bilo je predviđeno da je tiska zagrebačko izdavačko poduzeće "Naprijed", no to je naredbom obustavljeno. Autor je čitavo vrijeme proširivao tekst da bi ga 1974. cjelovito preuredio. Nakon 28 godina knjiga je izišla iz tiska i večeras je predstavljena hrvatskoj javnosti. Autor u dvije knjige sa šest poglavlja na više od tisuću stranica, bogato ilustriranih, temeljito obrađuje hrvatsko pitanje, jugoslavensko pitanje od prvih ideja do ideologije, kao i međusobnu interakciju tih dvaju pitanja. Knjiga je s više od 1700 bilježaka, 145 arhivskih izvora, s brojnim imenima koja su vezana uz povijesne događaje toga razdoblja, odgovara na brojna pitanja. O životu i radu autora, piscu i znanstveniku, na večerašnjem je predstavljanju govorio urednik knjige dr. Anđelko Mijatović, osvrnuvši se na vrlo rano zanimanje mladog Tuđmana za hrvatsko pitanje, koji je već u petnaestoj godini napisao sastav o hrvatskom kralju Zvonimiru. To ne iznenađuje, kazao je dr. Mijatović, jer je odgajan u obitelji HSS-ovaca, koja je svoj prinos dala i u drugom svjetskom ratu, boreći se za hrvatske ideje u okviru partizanskog pokreta. Osvrćući se nadalje na 20-ak znanstvenih djela dr. Franje Tuđmana, koja su mu zbog sadržaja i ideja o hrvatskoj državi u bivšem režimu donijeli brojne neugodnosti, pa i uhićenja, Mijatović ih je ocijenio iscrpnim pregledom povijesne istine. Ocijenivši knjigu znanstvenim prinosom, recenzent dr. Petar Korunić istaknuo je da je ona poticaj za daljnja proučavanja, odnosno da otvara niz pitanja koja trebaju odgovore. Drugi recenzent dr. Ivo Perić ocijenio ju je kao najopsežnije povijesno djelo, djelo enciklopedijske širine u ovom trenutku. "Rječitošću fakata dr. Tuđman opisuje mnoge događaje koji su u monarhističkoj Jugoslaviji stavljali Hrvatsku u podređeni položaj i pretakali pravo u nepravo", kazao je Perić. U ime nakladnika, dr. Tuđmana i nazočne pozdravio je i direktor Hrvatske sveučilišne naklade mr. Ante Selak, istaknuvši da bi Predsjednika, ne zaboravljajući na njegove državničke obveze, "želio svratiti u hrvatske škole gdje bi govorio o povijesti". Govoreći kao autor knjige "Hrvatska u monarhističkoj Jugoslaviji od 1918. do 1941.", dr. Tuđman je istaknuo da je vrlo rano spoznao da ništa u životu pojedinca nije slučajno. "To i nije moja izvorna misao, njome su se bavili mnogi, ali nije slučajno da sam se pozabavio temom o uzrocima krize monarhističke Jugoslavije od ujedinjenja do njezina sloma. Htio sam i sebi i drugima objasniti zbivanja koja su utjecala na sudbinu hrvatskoga naroda i napisati knjigu koja će utjecati na hrvatsko javno mnijenje", kazao je dr. Tuđman. Podsjećajući na vrijeme kad je napisao disertaciju, dr. Tuđman je naglasio da je senzacionalno već bilo spomenuti hrvatsko ime i riječ. "Tada sam pisao za hrvatski časopis 'Forum', a mnogi su nestrpljivo očekivali što će to Tuđman objaviti u sljedećem broju. Tiskanje disertacije je zabranjeno. Savjetovali su mi da je malo promijenim i ublažim, ali to nisam učinio jer u tekstu već nije bilo šezdeset posto onoga što sam promišljao." Također je podsjetio i na prisilno umirovljenje, na događaje 1967. kada je potpisivana Deklaracija o hrvatskom književnom jeziku, te na uhićenja i Krležinu savjest kada je otišao u Beograd razgovarati s Titom. "Bio sam svjestan što se krije iza napisa o Jasenovcu. To je još aktualna zadaća, jer to Hrvatskoj neki često spočitavaju. Stojim iza podataka koje sam objavio, ali u okviru Sveučilišta taj problem svejedno treba obraditi sustavno i ukloniti obmane. Također treba utvrditi i broj svih žrtava koje su stradale od ustaša, partizana i poslije, za komunističkog režima", kazao je dr. Tuđman. Zauzimajući se za sustavno praćenje hrvatske povijesti, dr. Tuđman je istaknuo kako "nije pretjerano reći da je njegov rad o toj temi pridonio da u prijelaznim danima sloma bivših višenacionalnih država Hrvatska pođe isključivo putem vlastitih prosudaba. "Držim da smo svi pridonijeli hrvatskom razvoju u znanosti i kulturi, kojoj sada, kada moramo stvarati silu za obranu stečenoga, ne možemo pružiti odgovarajuću pozornost. No, ne dvojim da ćemo to uskoro moći učiniti. Možemo biti ponosni na učinjeno i sigurni u budućnost", kazao je na kraju dr. Franjo Tuđman. (Hina) mn 292148 MET oct 93