HRVATSKA VLADA O PROVEDBI STABILIZACIJSKOG PROGRAMA

ZAGREB, 28. listopada (Hina) - Hrvatska je Vlada na današnjoj sjednici razmatrala provedbu stabilizacijskog programa tijekom prvih 25 dana njegove primjene. Govoreći o prvim, kritičnim tjednima primjene programa, hrvatski je premijer Nikica Valentić rekao da dosadašnji rezultati ohrabruju, ali je pritom upozorio i na činjenicu da je iza nas u najboljem slučaju tek prva četvrtina provedbe cjelovitog programa. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro je, ocjenjujući prve rezultate primjene programa, rekao da "do sada aktivirani dijelovi programa djeluju punom snagom, a program će se svakodnevno dopunjavati novim mjerama, koje će jamčiti njegovu uspješnu provedbu". Tijekom pripreme programa se, po Škegrinim riječima, računalo da bi mjesečna inflacija u listopadu mogla dosegnuti 43 posto. Sadašnje računice, izvedene na temelju kretanja u mjesecu do 20. listopada, pokazuju da će inflacija u listopadu biti manja - oko 37 posto. Škegro je dodao da je riječ o visokoj, ali i očekivanoj stopi, koja je dijelom rezultat inercije gospodarskih subjekata, a dijelom i inflatornih očekivanja, uračunatih nakon prvih najava donošenja programa u kolovozu. Važnije je, međutim, da je cijene padaju te da je tekuća inflacija, po riječima potpredsjednika Vlade, negativna. Vlada, istaknuo je Škegro, od 21. listopada sustavno prati kretanje cijena košare od 18 vitalnih proizvoda i do sada je unutar te košare povećana jedino cijena kruha. Na Škegrino je pitanje "na čemu se temelji to poskupljenje" odgovorio ministar gospodarstva Nadan Vidošević, rekavši da su već obavljeni prvi razgovori s proizvođačima te da se tijekom idućih nekoliko dana očekuje sniženja cijena kruha. Razlike u maloprodajnim cijenama, nastavio je Škegro, pokazuju da na tržištu nema karteliziranja, a mogući će se dogovori proizvođača određenih proizvoda uspješno suzbiti intervencijama iz još netaknutih državnih rezervi ili pak interventnim uvozom. Uz to, činjenica je da na tržištu ima prostora i za daljnja sniženja cijena, dodao je Škegro navodeći kao primjer proizvođače tekstila i konfekcije koji su još uvijek rezervirani prema mjerama iz vladina programa. Škegro se osvrnuo i na prve rezultate zahvata u monetarnoj politici, istaknuvši da trenutačna kretanja ukazuju na smirivanje tečaja dinara i drugih valuta nakon prvih potresa na tržištu. Potpredsjednik Vlade izvijestio je da ovih dana u Zagrebu boravi Misija Međunarodnog monetarnog fonda te da su njezine prve ocijene Vladina programa vrlo dobre. Njihova bi nam zaključna pozitivna ocjena, dodao je Škegro, mogla osigurati i preduvjete za sklapanje konkretnih aranžmana s MMF-om i Svjetskom bankom. Govoreći o daljnjoj provedbi stabilizacijskog programa, premijer Valentić je istaknuo prijeku potrebu rigorozne štednje na svim razinama. Ministri su zaduženi da u svojim resorima radikalno smanje sve troškove - od onih materijalnih do troškova reprezentacije i korištenja službenih automobila, a Valentić je upozorio da će predstojeći rebalans državnog proračuna mnoge iznenaditi. "Troškovi obrane, skrbi za prognanike i izbjeglice te socijalni program su prioritetni, a izvan toga novca neće biti ni za koga", rekao je premijer Valentić. Upozorio je da se sadašnji poziv na rigoroznu štednju može uzeti i kao njegov osobni nalog, što se prije svega odnosi na troškove reprezentacije u organima državne uprave, ali i na sve ostale troškove u tim ustanovama. Ministar pomorstva, prometa i veza Ivica Mudrinić izvijestio je članove Vlade o prilikama u Hrvatskim željeznicama, u sklopu kojih je pet sinidikata najavilo štrajk za 3. studenoga. Hrvatski premijer drži da djelatnici HŽ-a u ovome trenutku "nemaju ni moralno niti formalno pravo na štrajk". Država je od početka godine iz proračuna osigurala 250 milijuna njemačkih maraka za sanaciju HŽ-a i isplatu plaća zaposlenima, još 35 milijuna maraka treba osigurati do konca godine, a ukupan je iznos, kako se čulo, veći od godišnjih troškova Ministarstva unutarnjih poslova. Vlada stoga neće popustiti zahtjevima štrajkaškog odbora HŽ-a, a Ministarstvo pomorstva, prometa i veza zaduženo je da pripremi prijedlog za uvođenje radne obveze na prioritetnim željezničkim pravcima te osigura alternativni prijevoz na drugim prugama. Na današnjoj je sjednici Vlade raspravljano i o posljedicama nedavnih poplava u Istri i drugim dijelovima zemlje, a mogućnosti konkretne pomoći stradalim područjima utvrdit će se nakon konačnih procjena šteta. Članovi Vlade su, nakon kraće rasprave, donijeli i Uredbu o dopuni uredbe o plaćama, kojom će se spriječiti proboji u politici plaća zamijećeni nakon donošenja te uredbe. Naime, vladina je Komisija za tumačenje te Uredbe, po riječima njezina predsjednika i direktora Zavoda za platni promet Bogumila Cote, utvrdila da postoje veliki dispariteti u plaćama djelatnika javnih poduzeća te da su pojedina poduzeća u rujnu isplatila neprimjereno visoke iznose mase plaća prema kolovozu. Ukupna je masa plaća u rujnu prema prethodnom mjesecu, rekao je Cota, porasla 28,5 posto, ali je pritom masa plaća u bankama i osiguravajućim društvima u društvenom ili pretežno društvenom vlasništvu povećana 83,09, odnosno 80 posto. Tako su direktorima pojedinih banaka za kolovoz isplaćene plaće od oko sedam milijuna dinara, što je neprimjereno odrednicama vladinih stabilizacijskih mjera. Usprkos tomu, dopune uredbe o plaćama neće se odnositi na banke i osiguravajuća društva, ali će se od njihovih upravnih odbora zatražiti podaci o isplatama i usklađivanje politike plaća s odrednicama vladina programa. (Hina) ds 281515 MET oct 93