NASTAVAK RADA SEMINARA "ODGOVORNOST NOVINARA U RATU"

ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Sudionici seminara "Odgovornost novinara u ratu", koji je u organizaciji Hrvatskog društva katoličkih novinara danas počeo u Zagrebu, u posljepodnevnom su nastavku rada izlagali i raspravljali o slobodi informiranja u ratu. Glasnogovornica u Uredu predsjednika Republike Hrvatske Vesna Škare Ožbolt govorila je o informativnoj politici Hrvatske u ratu. Naglasila je da je prema hrvatskom Ustavu cenzura zabranjena, ali da u Ustavu postoji i odredba prema kojoj se, u slučaju ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti za neovisnost i jedinstvenost Republike, pojedina prava i slobode zajamčene Ustavom mogu i ograničiti. Među ostalim je pojasnila razloge uvođenja Uredbe o informativnoj djelatnosti, donešenoj 30. listopada 1991. godine, naglasivši da je ta Uredba utvrdila ustroj i ovlasti državnog tijela za informiranje te pravila postupanja izvora informacija i sredstava priopćavanja za vrijeme ratnog stanja. Prema njezinim riječima, prvih dana agresije na Hrvatsku mediji su pokazali kako se vojne tajne ili osjetljive informacije o obrani mogu nehotice priopćiti neprijatelju i tako prouzročiti mnoge ljudske i materijalne štete. Istaknula je da je Uredba primjenjena samo jednom i to kada je zabranjeno raspačavanje Slobodnog tjednika iz siječnja 1992. godine zbog objavljivanja članka s informacijama štetnim za obranu zemlje. Vesna Škare Ožbolt također je podsjetila na brojne primjere cenzure u ratnim situacijama u svijetu, od Pustinjske oluje sve do posljednjih zbivanja u Moskvi. U sklopu teme "Može li lojalan građanin biti i objektivan novinar", sudionicima skupa prenešena su izravna novinarska iskustva. Glavni i odgovorni urednik Radio-Posušja Tihomir Begić govorio je o objektivnosti i odgovornosti novinara u ratu navodeći dvojbu "biti objektivan pa izvjestiti o svemu viđenom ili biti samo prenositelj priopćenja". Dopisnik austrijskog Kleine Zeitunga iz Zagreba Alexander Orsssich predložio je za raspravu nekoliko tema, među kojima i odnos crkve i države u suvremenoj Hrvatskoj za što su, kako je kazao, sudionici skupa i pozvani raspravljati. Istodobno je naglasio da se tijekom izvještavanja iz Hrvatske nije susreo s cenzurom. Novinar "Glasa ravnice", glasila Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, Zlatko Romić govorio je, na primjeru srbijanskih medija, o "grubom uplitanju režima u svijest ljudi". "Iako pucnjave i borbi u samoj Vojvodini nema, trogodišnji rat ondje se odrazio kroz opću neimaštinu, poremećaj svih sustava normalnog komuniciranja i stvaranje snažnih režimskih medija", kazao je. Upozorio je da je u Srbiji narod, zbog toga, u potpunoj nemogućnosti razlikovanja laži od istine budući da gotovo svi mediji koristeći iste režimske izvore izvješćuju jednako, čak i jezično, budući da je i jezik prilagođen politici vladajućih struktura. Novinar zagrebačkog Glasa koncila Josip Štilinović kazao je da je taj tjednik tijekom rata uređivački bio usmjeren na prenošenje svjedočanstava koristeći pri tom crkvene izvore, čija je vjerodostojnost, kako se pokazalo, bila velika. Novinari Glasa koncila, kazao je, odlazili su i na teren što pokazuju brojna izvješća o gotovo svim većim stradanjima naroda i trenutačno o obnovi pojedinih mjesta. Svoja je iskustva ratnog izvijestitelja s područja Vinkovaca i Vukovara prenio i dopisnik Hine Davor Runtić naglasivši da su se njegova izvješća temeljila na odlascima na teren i svjedočanstvima o agresiji. Sudionicima je pojasnio i uzroke agresije na Hrvatsku te kratko podsjetio na ratna zbivanja u istočnoj Slavoniji, navodeći da su neznanja o događajima u Hrvatskoj u svijetu rezultirala i iskrivljenom slikom o objektivnosti medija u Hrvatskoj. Seminar je nastavio s radom u odvojenim skupinama, a sutra je najavljena rasprava o propagandi i ratu, ratu putem medija i mirotvorstvu i ratu. (Hina) ds 211843 MET oct 93