SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 21. listopada (Hina) BEOGRAD - Srpski predsjednik Slobodan Milošević izjavio je jučer navečer na beogradskoj televiziji da je raspustio srpski parlament zbog "političke opstrukcije". Milošević je na prijedlog predsjednika srbijanske vlade Nikole Šainovića ukazom raspustio srbijansku skupštinu. Šainović je, naime, kazao kako smatra da "sadašnji zastupnici ne obavljaju dužnost na pravi način" te da bi "narod mogao izabrati bolje predstavnike". Predsjednik skupštine Zoran Aranđelović zatim je raspisao nove izbore za 19. prosinca.Prema sinoćnjim vijestima Hine iz Beograda, Milošević se odlučio za izbore kao izlaz iz krize vlade i skupštine, koju je izazvao raspad koalicije Socijalističke parije Srbije (SPS) i Srpske radikalne stranke (SRS) Vojislava Šešelja. Izbori ne odgovaraju razjedinjenoj srbijanskoj oporbi, čelnici koje kažu da neće izići na izbore pod uvjetima koje će odrediti Miloševićevi socijalisti i za koje tvrde da su neravnopravni. BIZELJSKO - Učinjen je korak naprijed koji čini dobru osnovu za brže rješavanje otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Tako su sinoćnje razgovore u Bizeljskom, između izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Slovenije ocijenili njihovi vođe ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske dr. Mate Granić i ministar vanjskih poslova i potpredsjednik Vlade Republike Slovenije Lojze Peterle. Hrvatska i Slovenija usaglasile su do kraja sporazum o trgovinsko gospodarskim odnosima te sporazum o platnom prometu, kazao je novinarima u zajedničkoj izjavi nakon sastanka ministar Granić. "Mislim da je to bitan korak naprijed na gospodarskom planu", ocijenio je. Dr. Granić je rekao kako je gotovo do kraja usuglašen i sporazum o imovinsko pravnim pitanjima, te sporazum o pograničnom prometu. Hrvatska je iznijela nove ideje o rješavanju problema Ljubljanske banke, a za nekoliko dana o njima bi se trebala očitovati slovenska strana, kazao je hrvatski ministar. On je rekao da je postignut i bitan napredak u razgovorima o Nuklearnoj elektrani Krško. "Dogovoreno je da se postigne sporazum i da se u najkraćem vremenu sastanu zajedničke komisije a danas je rješen princip vraćanja dugova", rekao je ministar Granić. Po njegovim rječima postignut je sporazum o osiguravajućim društvima a nastavlja se i vrlo intenzivan rad na sporazumu o zapošljavanju koji je "visoko usaglašen". O problemu korištenja slovenskih odmarališta u Hrvatskoj, što je posebno zanimalo slovenske novinare, ministar Granić je kazao kako se u objekte u privatnom vlasništvu neće smještati izbjeglice. Za to će biti korištena i hrvatska i slovenska odmarališta samo onoliko koliko bude nužno potrebno, i to privremeno. "Hrvatska jamči za imovinu, i spremna je nadoknaditi i eventualnu počinjenu štetu", kazao je ministar Granić, dodavši kako će Hrvatska to sve raditi u koordinaciji sa slovenskom stranom. "Treba voditi računa da je situacija hitna i da treba poduzimati hitne mjere", naglasio je dr. Granić, upozorivši da je u situaciji kada stiže 5.000 novih izbjeglica iz srednje Bosne i kada su svi kapaciteti u Hrvatskoj zauzeti, teško naći rješenje. On je istaknuo kako u posljednjih godinu dana slovensku granicu nije prešao ni jedan izbjeglica bez prethodnih čvrstih dogovora, te kako je Hrvatska poštivala taj princip. Granić je kazao kako Hrvatska za sada ne planira u slovenska odmarališta smjestiti više od 1.400 izbjeglica, dok će ostale tri i pol tisuće ljudi nastojati smjestiti u odgovarajuće objekte u drugim dijelovima Hrvatske. Hrvatski je ministar najavio i vrlo skori susret predsjednika Vlada dviju država, a cilj je i što skoriji susret na razinama predsjednika država, o čemu je i danas bilo riječi. PARIZ - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev, koji se nalazi u posjetu Parizu, izjavio je da je tijekom jučerašnjih razgovora s francuskim predsjednikom Francoisom Mitterrandom (Fransoa Miteran) i premijerom Edouardom Balladurom (Eduar Baladir) razgovorao o integriranju Rusije u "novu Europu". "Govorili smo o izgradnji nove Europe tako da Rusija ne bude izolirana iz demokratskog procesa, europskih institucija već da, naprotiv, među europskim državama ima ulogu koju zaslužuje", rekao je Kozirev novinarima nakon sastanka s Mitterrandom. On se kasnije susreo s premijerom Balladurom i izrazio podršku prijedlogu francuskog premijera za sporazum o stabilnosti i sigurnosti u Europi o kojem se treba pregovorati pod pokroviteljstvom Europske zajednice. Kozirev je rekao da će Eduard Balladur početkom studenoga posjetiti Moskvu, a francuski su dužnosnici objavili da će Balladur posjetiti Rusiju vjerojatno 1. i 2. studenoga. SKOPJE - Kraljevina Belgija jučer je priznala Republiku Makedoniju, propćilo je Ministarstvo za odnose sa inozemstvom u Skopju. Priznanje vrijedi retroaktivno od dana prijema Makedonije u UN. Najavljena je i uspostava diplomatskih odnosa između Belgije i Makedonije. PARIZ - Rusija neće vojno intervenirati u građanskom ratu u Gruziji, izjavio je sinoć ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev. Obraćajući se novinarima nakon razgovora sa šefom francuske diplomacije Alainom Juppeom (Alan Žipe) u Parizu, Kozirev je kazao: "Rusija neće vojno intervenirati u tom građanskom ratu. Nije do nas da budemo na strani bilo koga u ovom građanskom sukobu, to je stvar gruzijskog naroda". Kozirev je naglasio da će Rusija djelovati zajedno s drugim članicama Zajednice Nezavisnih Država na osiguranju vitalnog željezničkog pravca koji preko Gruzija povezuje crnomorsku obalu s glavnim gradom Azerbajđana, Bakuom. "Na zahtjev sve tri zakavkaske republike, mi ćemo sudjelovati u osiguranju prohodnosti ove pruge, ali nećemo sudjelovati u sukobu", istaknuo je ruski ministar. On je dodao je Rusija ima "jasne strateške interese" u ovoj regiji, uključujući i dobrobit stotina tisuća rusofonskih stanovnika Gruzije, od kojih su mnogi prebjegli u Rusiju. "Zbog moralnih i političkih razloga, a i zbog toga što ćemo biti suočeni s posljedicama ovih sukoba, Rusija si ne može priustiti da ostane po strani. Ali mi se u građanski sukob nećemo miješati vojnim sredstvima", ponovio je Kozirev. ISLAMABAD - Pakistanska premijerka Benazir Bhutto (Buto) imenovala je danas za ministra vanjskih poslova Faruka Ahmeda Legharia (Legari), službeno je priopćeno u Islamabadu. Leghari (53) je položio prisegu zajedno s još jednim dužnosnikom Stranke pakistanskog naroda Aftabom Shabanom Miranijem (Šaban) koji je preuzeo mjesto ministra obrane. BERLIN - Ministri obrane zemalja članica NATO-a na svom su jučerašnjem sastanku u Njemačkoj priznali da su na početku rata na prostoru bivše Jugoslavije počinili velike greške, saznaje se od diplomatskih i vojnih izvora bliskih razgovorima u Travemuendeu (Traveminde). "Moramo zaštiti naše jedinstvo...i izvući pouku iz građanskog rata na prostoru bivše Jugoslavije", izjavio je glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner (Verner). NAIROBI - Glavni tajnik UN Butros Butros-Gali pozvao je jučer Afrikance da ojačaju svoje regionalne organizacije kako bi izbjegli marginalizaciju od strane Zapada. "Afrikanci moraju jačati svoja tijela kao što su Organizacija afričkog jedinstva (OAJ)", kazao je Gali. "Afrikanci moraju osigurati pojačanu nazočnost UN-a na kontinentu", istaknuo je Gali na početku trodnevnog posjeta Keniji, koji je za njega, kako je rekao, "trenutak predaha između ozbiljnih pregovora". BONN - Kršćansko-demokratska unija (CDU) i Kršćansko-socijalna unija (CSU) kancelara Helmuta Kohla (Kol) jučer su za svog zajedničkog kandidata za predsjednika Njemačke službeno odredile Steffena Heitmanna (Štefen Hajtman), objavili su glavni tajnici CDU-a i CSU-a Peter Hintze (Hince) i Erwin Huber (Ervin). Heitmman, ministar pravosuđa Saske (bivša DDR), već je od 2. listopada službeni kandidat CDU-a. Njega je predložio kancelar Kohl koji na prvim predsjedničkim izborima nakon ujedinjenja Njemačke želi da kandidat bude iz bivše DDR. Richardu von Weizsaeckeru (Rikard fon Vajceker), predsjedniku republike od 1984., istječe drugi mandat koji se ne može obnoviti. Njegov nasljednik bit će izabran 23. svibnja 1994. (Hina) ia 210135 MET oct 93