DRAGO KRPINA: "ŠTO JE ISTINA O 'MEDAČKOM DŽEPU'"

ZAGREB, 20. listopada (Hina) - Načelnik Političke uprave Ministarstva obrane Republike Hrvatske brigadir Drago Krpina na današnjoj je konferenciji za domaće i strane novinare iznio stajališta Ministarstva obrane te bitne činjenice značajne za, kako je istaknuo, spoznavanje cjelovite istine o događajima u 'medačkom džepu', a nakon podosta reakcija s različitih strana te Hrvatskoj upućenih određenih prigovora radi navodnog nekorektnog ponašanja Hrvatske vojske. Podsjećajući što je prethodilo oslobađanju 'medačkog džepa', brigadir Krpina je naglasio da su u kolovozu i početkom rujna s tog područja stizale informacije o vrlo intenzivnom dolasku pojačanja srpskim snagama iz Srbije i Bosne i Hercegovine te pripremama diverzantsko - terorističkih akcija u kojima je tijekom kolovoza i do 9. rujna ubijeno 11 hrvatskih policajaca i vojnika. Podsjetio je također i na stalne topničke napade na hrvatske gradove osobito početkom rujna te istaknuo da je jedan od najžešćih napada na Gospić 9. rujna imao za posljedicu odgovor Hrvatske vojske i oslobađanje tog područja. Osvrćući se na izvješće UNPROFOR-a u kojem se govori o razaranju civilnih objekata prilikom povlačenja Hrvatske vojske, brigadir Krpina je kazao da su sela Divoselo, Čitluk i Počitelj do 9. rujna bile prave vojne utvrde, s brojnom vojnom tehnikom i velikim količinama streljiva. "Bilo je to klasična dobro utvrđena ratna zona s koje se mjesecima, odnosno gotovo dvije godine razarao Gospić", rekao je Krpina, pojašnjavajući da na tom području nije bilo klasičnih vojnih objekata već su kao vojarne i skladišta streljiva i oružja služili civilni objekti koje su civili već davno napustili. Brigadir Krpina također je podsjetio da je na tom području prije rata bilo oko 400 kuća i potvrdio da je većina danas porušena. Međutim, istaknuo je, rat na tom području traje od kolovoza 1991. godine i velik broj srušen je u borbama u jesen 1991., potom u dvogodišnjim topničkim okršajima HV-a i srpskih terorista, dio su srušili sami teroristi prilikom povlačenja, a dio u samim borbama 9. rujna. Ostaje tako, naglašava brigadir Krpina, tek mali, marginalan broj civilnih objekata koji se može dovesti u vezu s mogućim rušenjem prilikom povlačenja HV-a o čemu se, kako je naglasio, vodi istraga. Najveći broj civila koji je ostao na tom području, kazao je Krpina, bio je naoružan i sudjelovao je u borbama pa tako i većina žena koje su sudjelovale ili kao klasični borci ili su radile na sredstvima veze ili u vojnoj logistici. "Glavnina žena najdirektnije je bila uključena u borbena djelovanja terorističkih skupina", kazao je brigadir Krpina. Potkrijepljeno je to i u novinarima prikazanoj video snimci kninske televizije o starici od 70 godina koja je, kako se vidjelo, prikazana kao borac uz minobacač i automat. Opovrgavajući navode iz izvješća UNPROFOR-a i izražavajući čuđenje što se bez dokaza iznosi tvrdnja da Srbi nisu pružili otpor, načelnik Političke uprave Ministarstva obrane naveo je da je u protuudaru Hrvatske vojske na prostoru 'medačkog džepa' poginulo 10 hrvatskih vojnika i policajaca a 84 su lakše ili teže ranjena. "Najenergičnije odbacujemo tu tvrdnju, a istina je da su srpske snage pružile bjesomučan otpor, ali je on skršen u oštrom naletu Hrvatske vojske", kazao je brigadir Krpina, dodajući da je i u topničkim napadima srpskih terorista 9. rujna i slijedećih dana stradalo još 22 civila. O gubicima hrvatske strane, tijekom kolovoza i početkom rujna ukupno 43 osobe, u izvješću UNPROFOR-a, zamijetio je Drago Krpina, nema ni riječi. Govoreći o poginulim srpskim teroristima, on je kazao da je HV srpskoj strani predala 52 tijela te da je 95 posto njih pronađeno u odorama i s naoružanjem. Dodao je da je prikupljanje poginulih bilo težak zadatak za pripadnike HV-a jer su bili izloženi stalnoj vatri te opasnostima od zaostalih terorističkih skupina pa je tako preostali broj pronašao UNPROFOR. Krpina drži da je zasigurno bilo i izgorjelih tijela, ali i da su vjerojatno izgorjeli u pogođenim i pritom zapaljenim kućama. Tijela poginulih terorista predana su njihovoj komisiji za razmjenu i to je, po riječima brigadira Krpine, isključivo humani gest bez ikakva političkog prizvuka. Hrvatska je vojska zarobila 10 neprijateljskih terorista s kojima se od samog početka postupa u skladu s normama međunarodnog ratnog prava i koje su nakon dva dana posjetili i s njima razgovarali predstavnici Međunarodnog komiteta Crvenog križa. Civili pak zatečeni na tom prostoru, 14 pretežno starijih osoba i žena, kazao je Krpina, prevedeni su na hrvatsku stranu i ni u jednom trenutku nisu tretirani kao ratni zarobljenici već je njih 8 smješteno kod rodbine, a šest ih je zajedno s hrvatskim prognanicima smješteno u hotelu kod Senja. Izražavajući čuđenje zbog do tada neviđene ažurnosti UNPROFOR-a i u medijskoj prezentaciji i omogućavanju srpskoj televiziji da uđe na to područje i snimi što želi te omogućavanju da se posjeti to područje, brigadir Drago Krpina je podsjetio da HTV-u, hrvatskim novinarima ili prognanicima UNPROFOR nije omogućio da posjeti bilo koje mjesto ili područje pod njihovom zaštitom. Izražavajući ujedno i nezadovoljstvo, brigadir Krpina je zamjerio UNPROFOR-u da je "prilikom tih događaja pokazao pristranost". Na novinarski upit zašto Ministarstvo obrane reagira na te događaje s više od mjesec dana zakašnjenja, brigadir Krpina ja kazao da "smo bili zaista zatečeni pristranošću koja se osjeća u izvješću UNPROFOR-a". "Nismo očekivali medijsku ofenzivu UNPROFOR-a", rekao je Krpina dodajući da se potom sačekalo da se prikupe materijali i dokazi. Odgovarajući na upit zbog čega u zadnjih osam dana nema većih akcija srpske strane, načelnik Političke uprave je ocijenio da su provokacije možda nešto manje te to protumačio unutarnjim sukobima među srpskim skupinama i njihovom bojazni da, zbog neprestanog teroriziranja lokalnog pučanstva, ne dođe do otpora tog pučanstva. Na upite o kadrovskim smjenama u Zbornom području Gospić, brigadir Krpina je kazao da je to učinjeno radi objektivnosti istrage, te da su smjenjeni časnici na raspolaganju Stožeru HV-a ali i da mu za sada nije poznato gdje će biti raspoređeni. Brigadir Krpina kazao je i da je bilo pokušaja ubacivanja terorističkih skupina osobito na padinama Velebita, ali da su spriječeni, te istaknuo da prema informacijama koje imaju UNPROFOR, koji je preuzeo kontrolu nad tim područjem, dobro obavlja svoju zadaću. On je također zanijekao da će na tom području uredovati srpska policija, jer u sporazumu jasno stoji da nikakve naoružane skupine ili pojedinaci na to područje ne mogu imati pristup. Zamoljen na konferenciji da komentira i događanja u Istri i najavu smještaja izbjeglica na tom području, Drago Krpina je kazao da je vladin Ured za prognanike i izbjeglice institucija koja brine o smještaju izbjeglica, a Ministarstvo obrane dobilo je zadatak da štiti imovinu u objektima u kojima će biti smješteni. (Hina) ds 201451 MET oct 93