KNEŽEV DVOR, NAJTEŽE STRADALA ZGRADA U ZADRU, ČEKA OBNOVU PODNASLOV: POPRAVAK ĆE STAJATI TRI MILIJUNA MARAKA

PODNASLOV: POPRAVAK ĆE STAJATI TRI MILIJUNA MARAKA ZADAR, 16. listopada (Hina) - Kneževa palača u Zadru, vrijedan spomenik kulture koji potječe iz 13. stoljeća, značajno dograđivan i adaptiran u 16. stoljeću, najteže je stradali objekt u Zadru u domovinskom ratu, i zahtijeva opsežan i skup graditeljski zahvat kako bi se obnovio. No, dok su gotovo svi objekti spomeničke baštine u Zadru pogođeni neprijateljskim projektilima uglavnom obnovljeni, na Kneževoj palači nisu napravljeni nikakvi konzervatorski ni graditeljski radovi. Njezin vanjski zid je pun rupa, nakrivljen je, a da ne bi došlo do njegova rušenja na jednu od središnjih gradskih ulica, osiguran je daskama i drvenim potpornim stupovima. Naime, čak je osam haubičkih granata pogodilo Kneževu palaču u listopadu 1991. godine, te je poremećena cijela konstrukcija zgrade, nosivi i unutarnji zidovi su gotovo izbačeni iz ležišta, a unutar zgrade napravljena je prava pustoš. Također, uništen je sav inventar Koncertne dvorane, pjevačkog zbora "Petar Zoranić", i velik broj knjiga iz sastava knjižnog fonda Gradske knjižnice koja je bila u prizemlju Kneževe palače. Međunaslov: Šteta na Kneževoj palači tri milijuna njemačkih maraka Šteta nastala bombardiranjem Kneževe palače je golema, a obnoviteljski radovi bi stajali, procjenjuju stručnjaci, više od tri milijuna njemačkioh maraka. Budući da lokalne i republičke vlasti teško mogu odvajati novac za obnovu spomenika u Hrvatskoj, jer je mnoštvo stradalih objekata, zadarski Zavod za zaštitu spomenika kulture će predložiti Odjelu za kulturnu baštinu pri Vijeću Europe da u svoj program obnove hrvatske nacionalne baštine, uvrsti i Kneževu palaču u Zadru. Bio bi to četvrti projekt obnove u režiji Vijeća Europe. Ovih je dana u Zadru boravio predstojnik Odjela za kulturu pri Vijeću Europe, Jose Maria Ballester koji je razgovarao s djelatnicima zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture. Tom prilikom upoznat je sa stradanjem baštine u Zadru te s potrebama grada u obnovi. Gospodin Ballester je kazao da Vijeće Europe namjerava pružiti stručnu i tehničku, a dijelom i financijsku pomoć Hrvatskoj u obnovi tri kompleksa: tvrđe u Osijeku, u obnovi Lipika i Ludbrega, a od Zadrana očekuje da predlože svoj mogući projekt obnove. Ravnatelj zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, prof. Miljenko Domijan kazao je da će Zadar predložiti projekt obnove Kneževe palače. Kneževa je palača, po riječima prof. Domijana, reprezentativna građevina o kojoj se nedovoljno zna i koja je sačuvana s arhitektonskim klasicističkim oblicima, a unutar je ukrašena zanimljivim drvenim i štukatarnim ukrasima. U zgradi je prije domovinskog rata bila Gradska knjižnica i Koncertna dvorana. Premda je Kneževa palaća najteže stradali od svih objekata u Zadru, projekt obnove je moguć i izvediv u okviru naših mogućnosti, istakao je prof. Domijan, dodajući da su zadarski obnovitelji izvodili i složenije zahvate. Zasad je najvažnije osigurati potreban novac za obnovu Kneževe palače, mišljenja je Domijan, kako ona ne bi beskrajno stajao kao ruševina u središtu grada. Međunaslov: Novi sadržaji nakon obnove Ovih dana su u tijeku istraživanja zidnih površina Kneževe palače, o graditeljskom i umjetničkom razvoju spomenika. Istraživanja će se nastaviti ispitivanjem arhitektonske strukture kako bi se prepoznale važnije graditeljske faze iz 13. i 16. stoljeća, smatra ravnatelj zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, prof. Miljenko Domijan, a poslije toga će se sačiniti projekt obnove koji će maksimalno vrednovati klasicističku fazu spomenika i takvu je prezentirati u obnovi. Nakon obnove, razmislit će se o namjeni Kneževe palače. Po riječima prof. Domijana, palaču je potrebno opremiti suvremenim infrastrukturnim elementima i predati je na javno korištenje gradu. Naime, mora se razmišljati da Kneževa palača, zajedno s namjesničkom palačom, koja se nastavlja na nju, funkcionira kao jedan kompleks, primjerice kao zadarski Kulturni centar, kaže prof. Domijan, s tim da se prizemni dio može i komercijalizirati. No, prije toga, potrebno je iskoristiti sve stručne, znanstvene i materijalne mogućnosti kako bi počeli obnoviteljski radovi na zadarskoj Kneževoj palači koja je zasad samo razorena zgrada u središtu Zadra, napomenuo je na kraju ravnatelj zadarskog Zavoda za zaštitu spomenika kulture, prof. Miljenko Domijan. (Hina) sp 161231 MET oct 93