SERVIS POSEBNIH NASLOVA NOBEL MIR

Nadnaslov: Uz predstojeću dodjelu Nobelove nagrade za mir Naslov: Što danas znači 'mir'? Podnaslov: Tumačeći promjene do kojih je tijekom vremena došlo u značenju i poimanju mira, direktor Nobelova instituta mišljenja je kako bi švedski utemeljitelj nagrade vjerojatno bio iznenađen suvremenim dobitnicima nagrade, koja je preusmjerila pažnju u ovom stoljeću prema poštivanju individualnih prava u odnosu na raniji naglasak na pacifizam Piše: Alister DOYLE, Reuter OSLO - Oni koji odlučuju o dodijeljivanju Nobelove nagrade za mir pitaju se da li bi promjena značenja riječi "mir" mogla dovesti i do novog tipa laureata. "Već je došlo do promjena u odnosu na vrijeme kada je nagrada 1901. godine po prvi put dodijeljena, budući je poštivanje ljudskih prava dobilo na značaju", navodi Geir Lundestad, direktor Nobelova instituta. Lundestad je mišljenja kako bi švedski utemeljitelj nagrade Alfred Nobel bio vjerojatno iznenađen suvremenim dobitnicima nagrade koja je preusmjerila pažnju u ovom stoljeću prema poštivanju individualnih prava u odnosu na raniji naglasak na pacifizam. "Neke od današnjih preokupacija mogle bi biti odnos između mira i okoliša, ili mira i medija. Dugoročno gledano, čak i šire definicije mira nisu isključene", izjavljuje. Dobitnik Nobelove nagrade za mir biti će objavljen u petak, 15. listopada u Oslu. Među 120 nominiranih je i Armija Spasa, južno afrički predsjednik de Klerk, čelnik Afričkog nacionalnog kongresa Nelson Mendela te češki predsjednik Vaclav Havel. Budući je Nobel 1985. godine u svojoj oporuci ostavio samo nejasnu odredbu što bi se trebalo podrazumijevati pod pojmom "mir", tajnoviti petočlani odbor uvijek je raspolagao slobodom da upotrijebi interpretaciju koja odgovara raspoloženju vremena. "Jasno je da su izvorne definicije mira (iz Nobelove oporuke) važna smjernica, no one se moraju uskladiti s vremenom", navodi Lundestad, tajnik peteročlanog komiteta koji odlučuje o dodjeli nagrade. "Brojni su putevi koji vode k miru". Od 1901. godine od danas nagrada je dodijeljivana predsjednicima, generalima, pacifistima, humanitarnim djelatnicima, piscima, vjerskim vođama, revolucionarima i filozofima te institucijama kao što su Međunarodni Crveni križ te mirovnim snagama UN-a. Lundestad ističe kako su se dodjeljitelji Nobelovih nagrada nedavno usprotivili dodavanju novih nagrada postojećoj listi - za mir, za književnost, fiziku, kemiju, medicinu i gospodarstvo. Ova posljednja je 1969. godine pridodana izvornoj listi od pet nagrada. "Zaključeno je da bismo naše današnje preokupacije trebali izraziti kroz već postojeće nagrade. Briga za okoliš mogla bi poslužiti kao dobar primjer", navodi on. Mišljenja je da mediji mogu biti od iznimna značaja za mir zbog "važnosti istinitog izvještavanja", za razliku od čestog iskrivljavanja činjenica od strane onih koji su umiješani u neki sukob. U Nobelovo vrijeme, mir je imao značenje "mira među nacijama" te su u većini kandidati za nagradu bili pacifisti. Prve su nagrade gotovo bez iznimke bile dodijeljene bijelcima,institucijama zapadne Europe ili sjeverne Amerike. Međunaslov: Nagrada za rješavanje konflikata Između dva rata nagrada je često dodijeljivana onima koji su se zalagali za detant u Europi. Od tada se horizont u dodijeljivanju nagrada proširio dalje od prvotne ideje da mir označava nepostojanje rata između država. Primjerice, prošle je godine nagrada dodijeljena Indijanki iz Gvatemale Rigoberti Menchu, aktivistici za ljudska prava, dok je 1991. godine nagradu dobio burmanski oporbeni leader Aung San Suu Kyi, kojeg su vojni čelnici zemlje držali u kućnom pritvoru u Rangoonu. Ostala suvremena priznanja s naglaskom na ljudskim pravima dodijeljena su Amnesty Internationalu (1977. godine), Majci Terezi (1979. godine), poljskom predsjedniku Lechu Walesi kao anti-komunističkom disidentu (1983. godine) te američkom piscu Elieu Wieselu, koji je preživio Holocaust (1986. godine). Daniel Tarschys, predsjednik odbora stockholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI), sumnja u to da bi nagrada mogla imati mnogo koristi od toga da se razgrana i na druga područja. "Nažalost, uvijek ima dovoljno ratova koji osiguravaju kandidate koji bi se uklapali u klasificiranu definiciju mira. Uvijek je mnogo toga što bi valjalo napraviti da bi se zaustavili ratovi, smanjili sukobi i napetosti", ističe. "Iako nagrada nije obojena pacifistički kao što je bila prije, još uvijek se dodjeljuje za rješavanje konflikata. Za sada odbor nije pokazao znatnijeg afiniteta za 'zelene'", dodao je. Organizacija koja se zalaže za očuvanje okoliša Greenpeace također je među nominiranima za ovogodišnju Nobelovu nagradu za mir, iako je smatraju autsajderom. U Nobelovoj oporuci jedino stoji da nagrada mora biti dodijeljena onome koji se najviše zalagao za: - bratstvo između nacija, - ukidanje ili smanjivanje stajaćih vojski, - održavanje i promoviranje mirovnih kongresa. Sve tri kategorije, osobito prva, daju mogućnost široke interpretacije. Primjerice, kineske komunističke vođe osamdesetih godina su otpustili oko milijun muškaraca i žena iz oružanih snaga, pa ipak nisu ni bili nominirani za nagradu. Iako je nagrada prvih godina stavljala u središte pacifizam, dodjela prve nagrade, koju je dobio Švicarac Jean Henri Dunant, utemeljitelj Međunarodnog komiteta Crvenog križa, razljutila je pacifiste. Oni su istakli da olakšanje patnji nema nikakve veze sa zalaganjem za mir. Dunant je nagradu dijelio s Fredericom Passyem, predsjednikom prvog francuskog mirovnog društva. (Hina) br 142324 MET oct 93