SLOVENIJA I JUGOSLAVENSKI DUGOVI

LJUBLJANA, 13. listopada (Hina) - U Sloveniji se ovih dana raspravlja o dugovima nekadašnje Jugoslavije stranim poslovnim bankama, koji premašuju četiri milijarde američkih dolara. Iako se još točno ne zna kolik će dio tih "nelociranih" jugodugova zapasti Sloveniju, po najcrnjim bi se procjenama moglo dogoditi da će Slovenija, gotovo jedina od negdašnjih jugorepublika koja ima novca, morati otplatiti najveći dio - čak trećinu tog duga ili oko milijardu i trista milijuna dolara. Jedan od komentatora ljubljanske Republike piše da Slovence treba polako pripremati na to kako ih ne bi udarila kap kad doznaju koliko će morati vratiti stranim vjerovnicima. Za "nelocirane" strane zajmove od početka 80-ih godina stranim poslovnim bankama vraćanje dugova bivše Jugoslavije jamči odredba koja negdašnje republike obvezuje da će zajmove u krajnjem slučaju "solidarno" vratiti novčarske ustanove onih saveznih jedinica koje budu imale novce. U Sloveniji se sada toga prisjećaju s gorkim okusom, priznajući da se za taj financijski teret ipak znalo pri osamostaljivanju. Usprkos tome sada se upozorava da će otplata tih dugova, pogotovu ako Slovenija ne izbori što povoljniji udio u otplati tih dugova, vrlo negativno utjecati na gospodarstvo i financije. Neki promatrači čak misle da bi to moglo "zadaviti Sloveniju glede financijskih obveza inozemstvu". Već sada se znade da će slovenske obveze stranim vjerovnicima bivše SFRJ iduće godine bitno utjecati na javnu potrošnju. Za sada Slovenija u tu svrhu, u prvim proračunskim naznakama za iduću godinu predviđa 60 milijuna dolara, pod pretpostavkom da je neće zapasti čitava trećina neotplaćenih dugova. Guverner Slovenske banke dr. France Arhar nastoji uvjeriti strane vjerovnike u neprovedivost odredbe o "solidarnoj odgovornosti banaka za područja bivše Jugoslavije". Slovenija predlaže da njezin udio u otplati "nelocirana duga" bude 16,39 posto, dakle onolik kalik je njezin udio u otplati drugih jugodugova po utvrđenim odnosima u Međunarodnom monetarnom fondu. Neki komentatori drže da bi Slovenija dio tih svojih obveza morala poništiti jačom gospodarskom suradnjom s područjima bivše Jugoslavije, kad tamo "izbije mir". Možda će biti kao samostalna država u ulozi najrazvijenijeg čimbenika biti uspješnija nego što je bila u prvoj i drugoj Jugoslaviji, piše jedan od komentatora, dodajući da je za to potrebno i hrabrije napuštati sadašnje zatvaranje od Balkana. (Hina) dd 131338 MET oct 93