SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 13. listopada (Hina) KAIRO - Mjesec dana nakon potpisivanja bliskoistočnog sporazuma između PLO-a i Izraela u Egiptu su danas počeli pregovori o provođenju djelomične palestinske autonomije na okupiranim područjima. U Kiaro su danas stigle pregovaračke delegacije pod vodstvom izraelskog ministra vanjskih poslova Shimona Peresa i jednog od čelnika PLO-a Mahumuda Abbasa na prvu sjednicu zajedničkog Odbora za koordinaciju, koje će ubuduće voditi pregovore na različitim razinama. Peres i Abbas, koji su se pred okupljenim novinarima dvaput rukovali, objavili su dobru volju da pregovori krenu dobrim tempom. Izraelska delegacija, rekao je Peres, misli vrlo ozbiljno, a Abbas je naglasio atmoferu dobre volje. Usporedo s pregovorima u Kairu, u egipatskom pograničnom mjestu Taba na Sinajskom poluotoku u ranim poslijepodnevnim satima počinje sastanak delegacija vojnih predstavnika dviju strana. Pritom je glavna tema povlačenje izraelskih jedinica s pojasa Gaze i iz grada Jerihona, koje treba otpočeti već za dva mjeseca, te raspoređivanje pripadnika palestinske policije u ta dva područja. JERUZALEM - Izraelske postrojbe ubile su šest palestinskih gerilaca u dva sukoba da kojih je došlo na jugu Libanona, objavili su danas vojni izvori u Jeruzalemu. Izvori navode da su tri proiranska palestinska gerilca ubijena sjeverno do sigurnosne zone u Libanonu nakon višednevne potjere koje je pokrenuta nakon prošlotjednog ranjavanja jednog izraelskog vojnika. U drugom incidentu, do kojeg je noćas došlo unutar sigurnosne zone, izraelske su snage ubile tri gerilaca koji su napali položaje proizraelske Vojske južnog Libanona (SLA), dodaje se iz istih izvora. PEKING - Izraelski premijer Itzchak Rabin opovrgao je danas u Pekingu optužbe da je njegova zemlja prodavala Kini moderno američko oružje i vojnu tehnologiju. "Nikad nismo preprodali ni oružje ni tehnologiju koju smo dobili od SAD-a", rekao je Rabin reagirajući na američke izvještaje prema kojima je Izrael, unatoč zabrani, prodavao američko oružje i suvremenu tehnologiju Kini. U izvještaju CIA-e, podnesenom jučer američkom Senatu, tvrdi se kako je Izrael isporučio Kini vojnu tehnologiju u vrijednosti od nekoliko milijardi dolara. Rabin je tu tvrdnju danas nazvao "potpunom besmislicom". Rabin je izvijestio kinesko vodstvo o razvoju na bliskom Istoku. Peking je, po Rabinovoj ocjeni, spreman na pružanje pune potpore mirovnom procesu. TOKIO - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i japanski premijer Morihiro Hosokawa otpočeli su "ozbiljne pregovore" o budućnosti Kurilskih otoka, a razgovore će nastaviti kako bi se što brže potpisao sporazum za rješenje teritorijalnog spora dviju zemalja. U "deklaraciji iz Tokija" o japansko-ruskim odnosima usvojenoj danas, posljednjeg dana boravka ruskog predsjednika u Japanu, Jeljcin i Hosokawa izjavljuju da su "pokrenuli ozbiljne pregovore o tome kome pripada Etorofu, Kunashiri, Shikotan i Habomai". "Slažu se oko nastavka pregovora radi brzog zaključivanja mirovnog ugovora", a rješenje pitanja Kurila treba se temeljiti na "povijesnim i zakonskim činjenicama" kao i na prošlim sporazumima dviju zemalja. Jeljcin i Hosokawa usvojili su i "deklaraciju" o perspektivama suradnje između Rusije i Japana na području trgovine, gospodarstva, znanosti i tehnologije u kojoj Tokio obnavlja podršku reformama poduzetim u Rusiji i njezin prijelaz na tržišnu ekonomiju. TOKIO - Ruski predsjednik Boris Jeljcin kategorički je danas u Tokiju odbacio mogućnost izmjene datuma održavanja općih parlamentarnih izbora u Rusiji. Na traženje novinara da komentira sinoćnju izjavu svog pomoćnika Georgija Satarova agenciji Itar, prema kojoj bi moglo doći do odgode parlamentarnih izbora najavljenih za prosinac i njihovog spajanja s predsjedničkim izborima, Jeljcin je odgovorio: "Ja to kategorčki opovrgavam. Izbori za savezni parlament biti će održani 12. prosinca. Predsjednički izbori održat će se 12. lipnja 1994. godine. Tako je odlučeno i tako će biti". No on je dopustio mogućnost izmjene datuma održavanja predsjedničkih izbora, rekavši da će u novoizabranom dvodomnom parlamentu biti usvojena konačna odluka o tom pitanju. STOCKHOLM - Ovogodišnji dobitnici Nobelove nagrade za fiziku su dvojica američkih profesora sa Sveučilišta Princeton, Russel Hulse i Joseph Taylor. Dvojica profesora nagrađeni su za "otkriće novog tipa pulsara" koje je otvorilo nove mogućnosti za istraživanje gravitacije", kaže se, među ostalim u obrazloženju dodjele nagrade. VARŠAVA - Dvije najveće lijeve stranke u Poljskoj - Savez demokratske ljevice i Seljačka stranka - priopćile su u tijeku prijepodneva da su odlučile formirati koalicijsku vladu o čemu će, kako su najavile, još danas potpisati i sporazum. Pregovori o koaliciji između ove dvije stranke traju od poljskih izbora održanih 19. rujna. O pridruženju kaoliciji danas će, na zasebnom sastanku, odlučivati i čelnici Laburističke unije, manje stranke koja je najavila spremnost za ulazak u vladu ukoliko dvije druge stranke prihvate ograničenja u privatizaciji državne industrije. ATENA - U predsjedničkoj palači u Ateni danas je novoizabrana grčka vlada socijalističkog premijera Anreasa Papandreua položila prisegu pred predsjednikom Constantinom Karamanlisom. WASHINGTON - Ispitivanje javnog mnijenja koje je sinoć provela američka TV-mreža ABC pokazalo je da, nakon događaja u Somaliji i na Haitiju, vanjska politika predsjednika Bill Clintona uživa sve manju podršku među Amerikancima. Anketa ABC-a je pokazala da 62 posto ispitanih ne odobrava Clintonovu politiku u Somaliji, dok se samo 34 posto izjasnilo njoj u prilog. Američku politiku prema Haitiju 70 posto ispitanih je ocijenilo nejasnom, dok je samo 17 posto pokazalo razumijevanje za nju. Pedeset posto izjasnilo se protiv odluke o upućivanju američkih mirovnih snaga na Haiti, trideset posto ju je podržalo, a 20 posto se suzdržalo od izjašnjavanja. Clintonovu vanjsku politiku u cjelini, podržalo je 37 posto ispitanih, dok se 56 posto izjasnilo protiv. Anketa je pokazala da velika većina Amerikanaca pokazuje sklonost povratku izolacionističke politike, pa je tako 74 posto ispitanih izjavilo da bi Sjedinjene Države trebale ograničiti svoje međunarodno angažiranje, dok je 22 posto dalo svoj glas zadržavanju vodeće američke uloge u svijetu. (Hina) sd 131233 MET oct 93