U DVA DESETLJEĆA U KATASTROFAMA STRADALO TRI MILIJUNA LJUDI

ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Hrvatski meteorolozi i geofizičari upozorili su danas na potrebu uspostave nacionalnog povjereništva za smanjenje posljedica prirodnih katastofa i izradu nacionalnog programa na temelju kojeg bi se pratile prirodne katastrofe. Na okruglom stolu u povodu obilježavanja Međunarodnog dana za smanjenje posljedica prirodnih katastrofa (13. listopada) oni su ukazali na učinkovito smanjenje ljudskih žrtava i velikih šteta u stotinjak zemljama koje imaju izgrađene sustave promatranja i upozoravanja na te katastrofe. U zadnja dva desetljeća u svijetu je u prirodnim katastrofama stradalo tri milijuna ljudi, dok se materijalne štete procjenjuju na deset milijardi američkih dolara, a mnoge vlade primjenuju sustavnije mjere tek nakon što se dogodi zlo, rečeno je na okruglom stolu koji su priredili Državni hidrometeorološki zavod, Geofizički zavod "Andrija Mohorovičić" i Hrvatsko meteorološko društvo. Topli ciklon, poplave, nevrijeme, snježne lavine i mećave, klizišta i toplinski valovi najznačajniuje su katastrofe, kako ih vidi Svjetska organizacija. U Hrvatskoj, međutim, najviše ljudi pogine od sijeva munje - godišnje od 5 do 10 ljudi. U Hrvatskoj 1953. od munje poginulo čak 25 osoba, kazao je ravnatelj Prognostičkog sektora DHMZ mr. Milan Sijerković. Suša je najštetnija katastrofa i pripada joj lavovski dio od 2 milijarde njemačkih maraka ukupne štete nastale od prirodnih katastrofa u 1990. u Hrvatskoj. U Državnom hidrometeorološkom zavodu se, doduše, vode projekti istraživanja meteoroloških ekstrema i kretanja jačine vjatrova, ali to je premalo u odnosu na zahtjeve koje postavlja susutavno praćenje, obavješćivanje i edukacija o prirodnim katastrofama, rečeno je na skupu. (Hina) mc 121618 MET oct 93