OTOČNA VEZA GENERATOR RAZVOJA PAŠKOGA I ZADARSKOGA GOSPODARSTVA

ZADAR, 11. listopada (Hina) - Otočna elektroopskrbna veza Rab - Pag - Zadar, čija je izgradnja počela u subotu, dugoročno će riješiti sve probleme otoka Paga i zadarske regije u opskrbi električnom energijom. U subotu je u Novalji na otoku Pagu svečano označen početak izgradnje tog dalekovoda, a on obuhvaća cijeli sustav djelatnosti koje će se završiti, po riječima odgovornih osoba iz HEP-a, do iduće turističke sezone. U sklopu tog projekta gradit će se zračni dio dalekovoda, sa 72 stupa na Rabu i Pagu, zatim trafostanica u Novalji i položiti podmorski kabel između Raba i Paga, te između Paga i Zadra, u dužini od oko 16 km i na dubini mora od oko 90 m. Na prvi pogled, riječ je o složenom graditeljskom zahvatu, ali izvođači radova kažu da će poslove završiti u predviđenom roku, jer već imaju iskustva u gradnji dalekovoda i trafostanica te potrebne stručnjake. Riječki "Brodomaterijal" izgradit će trafostanicu u Novalji, a zagrebački "Dalekovod" zračni dio dalekovoda na Rabu i Pagu. Njemački poslovni partner će postaviti podmorski kabl. Kabel je naručen u Hamburgu, a očekuje se da će biti isporučen za šest mjeseci, nakon čega će se za nekoliko dana postaviti. Kada bude završena Otočna veza, njome će poteći 70 megavata struje, što je znatno više od sadašnjih potreba zadarske regije, koja troši nešto više od 40 megavata. Izgradnjom Otočne veze Pag i Zadar dobivat će 100 megavata struje, ako se sagradi poprečna veza između Karlobaga i Paga. Struja će se Zadru i Pagu isporučivati s riječkog područja, ali je neobično važno da će Otočna veza biti uključena u elektroenergetski sustav Hrvatske, pa će, bude li trebalo, struja moći dolaziti iz Krškog ili se čak uvoziti. Ovaj krupni elektroopskrbni projekt stajat će oko 40 milijuna američkih dolara. Za njega je Hrvatska uzela kredit na rok od 8,5 godina. Hrvatski iseljenici su prije nekoliko mjeseci, na Svjetskom saboru Hrvatske dijaspore u Zagrebu prihvatili troškove projekta. Po riječima predsjednika Upravnog odbora HEP-a Vladimira Krambergera, u trenutku prispjeća prve rate kredita, ona će se otplatiti novcem iz dijaspore. No, hrvatski iseljenici neće nepovratno dati novac, jer to Hrvatskoj nije potrebno, kazao je Kramberger. Umjesto toga, iseljenicima će se za izdvajani novac davati obveznice ili dionice, ili će se pronaći drugi model uređivanja odnosa s hrvatskom državom, kako bi to ulaganje moglo biti i jamstvo za slična buduća. "Otočna veza je početak suradnje s našim iseljenicima radi dovođenja poslovnih partnera i davanja novca koji će se vraćati", kazao je Kramberger. Osim što će prestati redukcije na zadarskom i paškom području, ta će područja posredstvom Otočne veze dobivati redovitu i dostatnu količinu struje. Zbog toga će Otočna veza biti generator cjelokupnog, a napose turističkog, razvoja paškog i zadarskog područja. (Hina) mc 111405 MET oct 93