NEZABILJEŽENE SUŠE PRELAZE U POPLAVE?

ZAGREB, 11. listopada (Hina) - Izvanredne meteorološke prilike, koje sve više postaju pravilo, iz dugotrajnih suša prelaze u neuobičajene oborine, s mogućnošću poplava u pojedinim područjima Hrvatske. Jutros u 3 sata varaždinskom Podravlju ukinuta je jučer ujutro označena opasnost od poplava, priopćili su iz tamošnjeg Centra za obaviješćivanje. Pojačani dotok Drave, koji je u nakritičnijim trenucima iznosio tisuću i pol prostornih metara u sekundi, jutros se spustio na umirujućih 900 prostornih metara. Na dijelu obale bez nasipa voda se izlila i poplavila dvadesetek hektara šuma, oranica i nešto gospodarskih građevina kod Cestice. Prema Centru, štete nisu velike. Veće padaline meteorolozi bilježe i drugdje. Prvog listopadskog tjedna u Dubrovniku je palo 175 milimetara kiše po prostornom metru, što je također neuobičajeno. U mjesečnom izviješču Državnog hidrometeorološkog zavoda rujan je ocijenjen kao "kišan" do "vrlo kišan". Na području sjeverne Hrvatske, srednje i južne Dalmacije oborine su općenito bile "normalne". Međutim, 14. rujna u Gorskom kotaru bio je pravi prolom oblaka, koji je nanio mnoge štete tamošnjem gospodarstvu i domaćinstvima. Sljedećeg jutra u Zelenom Viru izmjereno je 154 mm, Lokvama 184 mm, Delnicama 230 mm i Fužinama 251 milimetar oborina po četvornom metru. U Fužinama je to najveća dnevna količina oborina izmjerena od 1927. godine, priopćila je meteorologica prof. Vjera Juras. Rujanske oborine ublažile su najjaču do sada hidrološku sušu u Hrvatskoj, koja vlada već čitavo razdoblje l993. godine. Na svim analiziranim postajama, gdje se prati kretanje vodenih tokova, zabilježeni su "deficiti otjecanja", priopćili su iz Odjela za hidrološka istraživanja i prognoze Državnog hidrometeorološkog zavoda. Izuzetak je jedino Kupa kod Karlovca, gdje je u rujnu razina vode bila nešto veća. Posljednji deficit na Savi kod Zagreba, od 27. travnja do 5. rujna, s manjkom od 670 milijuna prostornih metara vode, najveći je ikada zabilježen u posljednjih 68 godina, kazao je voditelj Odsjeka za hidrološke prognoze mr. Dušan Trninić, dodavši da dosadašnja iskustva upozorvaju da u ovako sušnim godinama nisu rijetke velike poplave. Znanstvenici nisu potpuno suglasni u ocjenama šta dovodi do do sve češćih izvanrednih meteoroloških i hidroloških prilika. Stručnjaci Zavoda godinama prate i proučavaju takve pojave, pišući o njima u redovitim godišnjacima istoimenog naziva. Savjetnica Zavoda dr. Vesna Jurčec i mr. Borivoj Čapka smatraju da bi se, među inim, moglo raditi o povratnim utjecajima promjena u ocaenima. Naime, ogromne oceanske vode desetljećima akumuliraju razne industrijske i druge civilizacijske utjecaje, koje su, prema tome tumačenju, već dostigle kritične granice koje izazivaju promjene u oceanima. Posljedice su stalno zatopljavanja temperature na zemlji (u posljednjih sto godina opća temperatura na zemlji porasla je pola stupnja), promjene u kretanju zračnog tlaka itd. "Atmosfera 'proživljava' određenu vrstu stresa", ocijenio je mr. Čapka. (Hina) ds 111230 MET oct 93