FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

ZAVRŠEN SUMMIT VIJEĆA EUROPE U BEČU

BEČ, 9. listopada (UPI/Hina) - Čelnici 32 europske zemlje danas su u Beču usvojili odluku o osnivanju stalnog suda za ljudska prava u Europi i preporučuili nova prava za etničke manjine. Zemlje članice Vijeća Europe, najstarije poslijeratne europske institucije, također su pozvale na novu kampanju protiv rasizma i anti-semitizma. Završavajući dvodnevni summit, prvi otkako je Vijeće osnovano 1949. godine, visoki dužnosnici tog tijela rekli su da im je glavni cilj pomaganje složenim demokratskim reformama u središnjoj i istočnoj Europi. Mada na summitu nije usvojena nikakva izjava o prilikama na području bivše Jugoslavije, glavna tajnica Vijeća Europe Catherine Lalumiere (Katrin Lalimjer) rekla je da su rasprave imale "novu važnost zbog zbivanja koja nam se događaju pred vratima". Mada odluke summita ne obvezuju Vijeće ministara EZ-a, Lalumiere je izrazila uvjerenje da će reforma Europskog suda za ljudska prava biti odobrena do svibnja 1994. godine. Zamjenik glavne tajnice Vijeća, Peter Leuprecht (Lojpreht) je pak rekao da sud neće biti u potpunosti osposobljen za rad do 1996. godine jer svaka zemlja članica mora prvo ratificirati odluke o njegovu osnivanju. On je dodao da će novi sud, koji će vjerojatno imati 18 sudaca, mogao biti skuplji nego sadašnji, ali da financijske pojedinosti nisu još poznate. Prava etničkih manjina također su naglo dobila na važnosti od 1989. godine kada je slom komunizma otkrio napetosti između manjinskih grupa na cijelom području istočne Europe. Nova prava manjina biti će definirana u 11. protokolu Europske konvencije o ljudskim pravima, koji bi također trebao biti dovršen 1994. godine. U protokolu će biti naveden popis kulturnih prava manjina, koja će biti obvezujuća za 32 zemlje članice. Međutim samo pojedinci - pripadnici manjina, a ne manjine kao zajednice, moći će se potužiti Sudu za ljudska prava. Ovo ograničenje nametnule su zapadne zemlje koje odbijaju priznati grupe radnika-migranata kao manjinu. Promatrači su zabrinuti da će Vijeće imati teškoća pri u posredovanju u pitanja manjinskih prava jer ne postoji definicija etničke manjine. No dužnosnici Vijeća rekli su da će nastaviti koristiti općenite definicije utemeljene na tome koliko dugo manjina govori različitim jezikom i u kom opsegu se njene kulturne tradicije razlikuju od onih u zemlji u kojoj se manjina nalazi. Uske definicije, koje su tijekom godina htjeli usvojiti i Ujedinjeni narodi, nisu bile dovoljno dobre. "Definicija će uvijek uključivati i opasnost da neke manjine budu isključene a to nije poželjno", rekao je Lauprecht. (Hina) fp 091808 MET oct 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙