NEMA MASOVNIH ILI OPASNIH EPIDEMIJA

ZAGREB, 7. listopada (Hina) - U rujnu je u Hrvatskoj od zaraznih bolesti obolio uobičajen broj građana. Nije bilo masovnih ili opasnih epidemija, priopćili su iz Službe za epidemiologiju Zavoda za zaštitu zdravlja Republike Hrvatske. Kasno ljeto i jesen doba su najveće učestalosti dizenterije, a ovogodišnja je u lanjskom prosjeku. U rujnu je u Hrvatskoj zabilježeno 190 bolesnika. "Ipak, znantan dio takvih oboljenja čine epidemije u Međimurju (nastale hranom) i Rijeci (nepitka voda kraškog izvora), koje će statistike zabilježiti tek u listopadu", objašnjava specijalist epidemiolog dr. Borislav Aleraj. Salmoneloze, ljetos najbrojnija oboljenja, u opadanju su, pa je u rujnu zabilježeno 725 takvih trovanja. Od lakšihtrušnih zaraznih bolesti najčešći je enterocolitis (1585). Trovanje gljivama ne prati se službeno, pa o tome i ne postoje precizni podaci. Bolesti protiv kojih se provodi masovno cijepljenje kreću se u povoljnim omjerima: morbilli 1, rubeole 4, zaušnjaci 88, tetanus 2, itd. "Povećani broj zaušnjaka veći je nego prošlih godina - manji od epidemijske l986. - ponajviše zbog necijepljenih osamnaestogoišnjaka", dodaje dr. Aleraj. Od trbušnog tifusa oboljela je u rujnu jedna osoba, zabilježen je i jedan oboljeli od side, osmi u ovoj godini. Broj novootrkivenih bolesnika tuberkuloze (207) također je uobičajen. Od uobičajeno dječjih bolesti najčešće su bile varičele (695), svrab (218) i šarlah (132). Streptnokokna angina, koja, doduše, nije isključivo vazana za mališane, pojavila se u 1362 slučaja. Dr. Aleraj upozorava kako je okupljanje većeg broja djece, u školama i na drugim mjestima, pogodno širenju zaraznih bolesti koje se prenose dodirom ili zrakom. Mogu se, narednih dana, očekivati češće pojave zarazne žutice, ušljivost glave te bolesti dišnih putova i gripa. Stoga dr. Borislav Aleraj podsjeća roditelje i učitelje na najstarije i najučinkovitije higijenske mjere: pranje ruku, provjetravnje prostorija i boravak na svježem zraku. (Hina) mc 071212 MET oct 93