SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD SOMALIJA

Nadnaslov:Pogoršanje situacije u Mogadishuu dovodi u pitanje bosanski angažman Naslov: SAD u klopki Somalije? Podnaslov:Ubijanje, ranjavanje i zarobljavanje američkih vojnika u Mogadishuu moglo bi učiniti sve težim, ako ne i neizvjesnim, američko sudjelovanje u okviru multinacionalnih snaga u Bosni, za koje je Clinton već postavio čitav niz uvjeta Piše: Christian CHAISE, AFP LOS ANGELES - Predsjednik Bill Clinton se našao u utorak u jednoj od najdelikatnijih situacija svog mandata, uz izvjesnost da je najmanje jedan američki vojnik u Somaliji zatvorenik ratnog vođe koji već nekoliko mjeseci izaziva Sjedinjene Države i UN. To pogoršanje situacije u Mogadishuu - jedan visoki predstavnik UN je izjavio početkom tjedna da je 12 američkih vojnika ubijeno, 76 ranjeno i šest nestalo - moglo bi učiniti sve težim, ako ne i neizvjesnim, američko sudjelovanje u okviru multinacionalnih snaga u Bosni, za koje je Clinton prije tjedan dana postavio veliki popis uvjeta. Nalazeći se u posjetu Kaliforniji početkom tjedna, Clinton je tek potvrdio da se "jedan mali broj" američkih vojnika smatra nestalima. Nešto prije, ministar obrane Les Aspin je objavio da je jedan pilot helikoptera zarobljen, najvjerojatnije su ga uhitile snage generala Mohameda Farah Aidida, za čijom glavom je UN raspisao ucjenu. Dok se kriza u Rusiji bliži kraju u smjeru koji je želio, Clinton, koji je bez sumnje mislio da će moći pridobiti javnost glede svoje omiljene teme koja ga je i dovela u Kaliforniju, reforme zdravstvenog sustava, naveo je da će se osobno pozabaviti somalijskim problemom. Po prvi put od rata u Zaljevu, u siječnju i veljači 1991. godine jedan američki vojnik je ratni zarobljenik. "Sviđao vam se Bejrut, obožavat ćete Mogadiš", najavljivao je veleposlanik Sjedinjenih Država u Najrobiju, nakon što je Clintonov prethodnik George Bush odlučio u prosincu 1992. godine vojno intervenirati u Somaliji, u ime obveze humanitarnog uplitanja. Američke jedinice su službeno u svibnju predale palicu UN-u. Clinton, koji je naslijedio tu obvezu, uvijek je izjavljivao da je Bush imao pravo pri donošenju te odluke te da je humanitarna misija - zaštita Somalaca od dramatične gladi izazvane sušom i građanskim ratom - bila uspješna. Međunaslov: Samo uz odobrenje Kongresa On je također ponovio da je zadatak Sjedinjenih Država da odu čim to bude moguće, na način da taj odlazak ne odvede Somaliju u situaciju koja je dovela do američke intervencije. Za Sjedinjene Države dvije opcije su podjednako nezadovoljavajuće: odlazak je jednak priznanju da ih je porazio general Aidid, a u slučaju da ostanu povećava se opasnost od novih gubitaka (već su ih imali 20), a novi zatvorenici bi bili i taoci. Clinton će također morati odlučiti da li Sjedinjene Države pristaju kontaktirati s Aididom kako bi postigle povrat zatočenog vojnika. U skoroj budućnosti, unatoč namjeri progresivnog smanjivanja američkog brojnog stanja (više od 4.000 ljudi), Clinton je prisiljen poslati pojačanja, u obliku motoriziranog odreda od 200 ljudi. U očekivanju njihova odlaska "možete biti sigurni da ćemo poduzeti sve što je potrebno za zaštitu naših snaga i završetak naše misije", rekao je on. To odugovlačenje u somalijskoj kaljuži je pojačalo u Kongresu tabor onih koji su se suprostavili slanju američkih vojnika za uspostavu reda u zemlji gdje Sjedinjene Države nemaju vitalnih interesa. Sam Clinton je o tome govorio 27. rujna pred Generalnom skupštinom UN. Rješenje bosanskog sukoba bi se moglo odraziti na planove generalštaba NATO-a, koji računaju s kontingentom od 25.000 Amerikanaca, ili polovicom snaga koja bi trebale biti poslane u Bosnu za poštivanje mirovnog sporazuma. Jedan od predsjednikovih uvjeta je sporazum Kongresa. U svibnju kada se Clinton izjašnjavao pristašom zračnih bombardiranja srpskih ciljeva, mnogi su upozoravali na opasnosti da američki zrakoplovi padnu u ruke Srba. (Hina) br 072322 MET oct 93