TREĆI DAN ZNANSTVENOG SKUPA O BRAĆI RADIĆ

TREBARJEVO, 6. listopada (Hina) - Treći dan Znanstvenog skupa o braći Radić u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održava se danas u Trebarjevu, rodnom mjestu dvojice hrvatskih velikana Stjepana i Antuna Radića. Prije početka znanstvenog skupa sudionici i uzvanici Skupa, predstavnici Sisačke županije i Hrvatske seljačke stranke posjetili su spomenik braći Radić, podignut na mjestu njihove rodne kuće. Skup je u Trebarjevu otvorio predsjednik Odbora za obilježavanje tih važnih obljetnica akademik Ljubo Boban. On je Osnovnoj školi u Trebarjevu darovao svoju knjigu "Hrvatske granice" kojoj su, po njegovim riječima, i braća Radić dali neprocjenjiv doprinos. Dr. Branka Boban je govorila o Stjepanu Radiću kao jednom od osnivača etnologije u Hrvatskoj, istaknuvši da je Radić snagu naroda gledao u seljaštvu te da se posebno zauzimao za mirotvorstvo i čovjekoljublje. Stjepan Štrec govorio je o seljačkim zadrugama, kojima se bavio Antun Radić. On je kao demograf kazao da ta posavska sela i stanovništvo u njemu izumiru te da ih je, po njegovoj procjeni, za sada teško, i nemoguće, oživjeti. Josip Vrbošić je također govorio o djelovanju seljačkih zadruga u Radićevo doba, napomenuvši da je raspadanje zadruga početkom 20-og stoljeća bilo neizbježno. Dodao je da je Antun Radić propadanje zadruga doživio kao veliku pogibelj za hrvatskog seljaka, iako je bio svijestan da se s njima ne može dalje u 20. stoljeće. Prvi dio današnjega Znanstvenog skupa zaključen je priopćenjem Josipa Torbara, povjesničara iz Kanade, u kojem je iznio najvažnije odrednice Radićeve politike. On je istaknuo da je Radić na samrtnoj postelji ostavio Mačeku kao svom nasljedniku u zavjet mirotvorstvo, koje je on, kao njegov nastavljač, i provodio. Drugi dio Znanstvenog skupa nastavlja se poslijepodne u Sisku. (Hina) gk 061339 MET oct 93