SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 6. listopada (Hina) BUKUREŠT - Delegacija Sabora koju vodi predsjednik Stjepan Mesić doputovala je u utorak u dvodnevni službeni posjet Rumunjskoj. Odmah po dolasku hrvatsko se izaslanstvo sastalo s predsjednikom donjeg doma rumunjskog parlamenta Adrianom Nastaseom i potpredsjednikom gornjeg doma Joanom Lupom. Govoreći o stajalištima Rumunjske spram sukoba na prostoru bivše Jugoslavije Nastase je izrazio želju svoje zemlje da razvija dobrosusjedske odnose sa svim državama nastalim na tom prostoru, kao i spremnost Bukurešta da sudjeluje u nastojanjima međunarodne zajednice za mirno rješenje krize. Nastase je ocijenio da dosadašnje djelovanje UN i međunarodne zajednice nije bilo dovoljno učinkovito. Predsjednik hrvatskog Sabora upoznao je svog domaćina s genezom zbivanja u Hrvatskoj i BiH od početka srpske agresije i naglasio da su potrebna odlučna i principijelna rješenja, kojima bi se ponajprije potvrdilo načelo nepromjenjivosti granica. Na sastanku hrvatskog izaslanstva sa članovima Komisije za vanjsku politiku donjeg doma rumunjskog parlamenta, kao i s predstavnicima svih parlamentarnih stranaka, osim o prilikama u Hrvatskoj i BiH razgovaralo se o mogućnostima proširenja gospodarske i svake druge suradnje između dviju država. ZAGREB - Šef Civilnog sektora UNPROFOR-a Cedric Thornberry (Sedrik Tornberi) posjetio je u utorak područje Medka kako bi se sastao s civilnim dužnosnicima UNPROFOR-a i ispitao stanje na terenu nastalo nakon upada Hrvatske vojske 9. rujna, priopćila je sinoć glasnogovornica UNPROFOR-a u Zagrebu Shanon Boyd (Šenon Bojd). Thornberry je potom posjetio hrvatsko selo Podlapača, koje je posjetio i prije tri tjedna. On se u Podlapači sastao s tamošnjim stanovnicima kako bi čuo njihovo mišljenje o uvjetima koje trenutačno tamo vladaju. Njihova glavna briga i dalje je pitanje sigurnosti, iako su i tamošnji stanovnici i predstavnici UNPROFOR-a potvrdili da se u području Podlapače nije dogodio nijedan nasilni incident otkad je UNPROFOR pojačao svoju nazočnost nakon upada u Medak 9. rujna, nastavlja se u pripćenju UNPROFOR-a. Mnogi mještani su rekli da žele ostati ako se održe pojačani uvjeti sigurnosti, što je suprotno onome što su tvrdili prilikom prvog posjeta Cedrica Thornberrya, kada je većina izražavala želju da napusti to područje. Češki bataljun UNPROFOR-a, koji je raspoređen u Podlapači sada je kompletiran, navodi glasnogovornica Zaštitnih snaga. Uvedene su patrole 24 sata dnevno. Thornberry je rekao da će u selu biti otvorena postaja Civilne policije UNPROFOR-a. "Nećemo prihvatiti 'etničko čišćenje' u bilo kojem obliku", kazao je Thornberry nakon povratka s tog područja. "Vjerujem da možemo stabilizirati situaciju i pomoći narodu Podlapače da sam odluči o svojoj budućnosti, bez zastrašivanja", kazao je Thornberry. ŽENEVA - U Ženevi se od 4. do 8. listopada održava 44. sjednica Izvršnog komiteta Visokog povjereništva UN za izbjeglice, organizacije koja prema riječima Sadako Ogate brine o 23 milijuna izbjeglica u svijetu. Uz dvjestotinjak sudionika, predstavnika vlada pojedinih zemalja i brojnih humanitarnih organizacija, zasjedanju prisustvuje i predstojnik hrvatskog Ureda za izbjeglice dr. Adalbert Rebić. Iako je Hrvatska na skupu u statusu promatrača na izbjegličku krizu u nas upozorio je veleposlanik u stalnoj misiji Republike Hrvatske pri UN dr. Miomir Žužul. Mjesečne potrebe Hrvatska za zbrinjavanje 523.000 izbjeglog i raseljenog pučanstva dosežu 62 milijuna dolara što Hrvatska sama više ne može podnijeti, upozorio je. Od UNHCR Hrvatska je do sad primila tek 27 milijuna dolara financijske pomoći. Uz apel za snžnijom financijskom potporom dr. Žužul je upozorio na problem povratka izbjeglica i prognanika, nedovoljnu djelotvornost UNPROFOR-a te nužnost pronalaženja trajnog političkog rješnja krize na prostoru bivše Jugoslavije. WASHINGTON - Pomoćnik američkog državnog tajnika Stephen Oxman (Stefen Oksmen) najavio je u utorak da će Clintonova administracija zatražiti potporu Kongresa prije nego što pošalje vojnike u mirovnu misiju u Bosnu i Hercegovinu. Oxman je govorio pred senatskim Odborom za vanjsku politiku, koji je skeptičan prema slanju američkih vojinka u BiH, budući da su članovi Kongresa, većinom Republikanci, zatražili od predsjednika Clintona (Klinton) da povuče vojnike iz Somalije. Oxman je iznio niz uvjeta koji se moraju ispuniti da bi Sjedinjene Države sudjelovale s "manje od polovice" od 50.000 vojnika u mirovnoj operaciji NATO-a, ako i kada zaraćene strane postignu sporazum. "Administracija neće slati američke vojnike ...u tu operaciju bez potpore Kongresa", naglasio je Oxman. On nije precizirao kakav bi oblik ta potpora trebala imati, ali je nekoliko članova senatskog odbora kazalo da će Kongres morati o tome služeno glasovati, dodavši da neće biti lako dobiti pristanak. BRUXELLES - Zapadnoeuropska unija (WEU) zadužila je u utorak svoju radnu grupu da razmotri praktične probleme glede upravljanja gradom Mostarom za što bi bila zadužena EZ, doznaje France presse (Frans pres) od diplomatskih izvora u Bruxellesu. Stručnjaci WEU razmotrit će posebno problem osnivanja policijskih snaga u Mostaru. Na upit novinara o eventualnom slanju policajaca WEU u Mostar kako bi se zajamčilo održanje reda u tome gradu, jedan je diplomat zemlje članice Zapadnoeuropske unije odgovorio kako "za sada ništa nije isključeno". Stručnjaci WEU trebali bi istražiti mogućnosti uspostavljanja osnovnih funkcija u gradu, posebice medicinske i humanitarne pomoći. RIM - Pravim preokretom u ponašanju međunarodne zajednice prema krizi na prostoru bivše Jugoslavije nazvali su talijanski komentatori rezoluciju Vijeća sigurnosti UN kojom se sankcije protiv srbijansko-crnogorske federacije vezuju uz sudbinu UNPA i "ružičastih zona" u Hrvatskoj. "Sankcije protiv Srbije su pooštrene. Od srpskih pobunjenika u Kninu i Slavoniji traži se da polože oružje", pojašnjava talijanska televizija RAI što u praksi znači jučer usvojena rezolucija. Talijanski komentatori ocjenjuju da bi srbijanski predsjednik Milošević mogao, zbog teškog stanja u Srbiji, prihvatiti rezoluciju, ali joj se protive vođe pobunjenika u Kninu. Kao potvrdu tome, talijanska novinska agencija ANSA u utorak je prenijela izjavu Mile Paspalja, predstavnika pobunjenih Srba, koji napada UN i najavljuje daljnji rat. "Ako nas međunarodna zajednica nije voljna priznati kao državu, a to smo već tri godine, neće biti mira na tom prostoru", rekao je Paspalj dopisniku ANSE u Beogradu. MOSKVA - Američki i ruski predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) i Boris Jeljcin razgovorali su u utorak telefonom, i tom prilikom ruski je predsjednik zahvalio Clintonu na njegovoj potpori tijekom posljednje krize u Rusiji, priopćio je u utorak navečer Ured ruskog predsjednika. Jeljcin je izvijestio američkog predsjednika o događajima u Moskvi, kao i o pripremama za izbore za Saveznu skupštinu, koji su zakazani za 11. i 12. prosinca. Dvojica predsjednika razgovarali su također o bilateralnim odnosima i o potpori Sjedinjenih Država gospodarskim reformama u Rusiji, posebice u njezinim republikama i regijama, kaže se u priopćenju. NEW YORK - Međunarodna zajednica trebala bi organizirati novu konferenciju o bivšoj Jugoslaviji kako bi se razmotrili problemi u cijeloj zemlji a ne samo u BiH, izjavio je u utorak kosovski premijer u izbjeglištvu Bujar Bukoshi (Bukoši). Bukoshi je izjavio kako Albanci žele da se Kosovo stavi pod nadzor UN u očekivanju da se riješe problemi, ali UN su to odbili objasnivši kako bi se najprije trebao postići sporazum sa Srbima. On je optužio Srbe da vode kampanju "etničkog čišćenja" prema Albancima s Kosova primjenjujući progone, te dodao kako je u posljednje dvije godina zemlju napustilo oko 300.000 ljudi. RIM - Italija namjerava predložiti jačanje uloge Rusije u skupini sedam industrijski najrazvijenijih zemalja svijeta (G-7), izjavio je u utorak talijanski ministar vanjskih poslova Beniamino Andreatta (Benjamino Andreata). Italija, koja će uskoro predsjedavati skupinom G7, namjerava primjerice predložiti da se ruskom predsjedniku omogući da sudjeluje na summitima G7, a ne samo na kraju tih sastanaka kao što je to bilo u Tokiju, kazao je Andreatta pred komisijom talijanskog parlamenta. Sljedeći sastanak šefova država ili vlada zemalja G7 održat će se u srpnju 1994. godine u Napulju. MOSKVA - Predsjednik Boris Jeljcin danas je za novog državnog javnog tužitelja imenovao Alekseja Kazanika, koji je dosad obavljao dužnost upravnika u sibirskome gradu Omsku. Kazanik je privukao pažnju 1990. godine tijekom izbora za parlament bivšeg Sovjetskog Saveza kad je svoje mjesto prepustio Jeljcinu, tada pobunjeničkom zakonotvorcu koji je bio protiv snažne uloge Komunističke partije, ali je uživao veliku podršku naroda u Moskvi. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin imenovao je u utorak prvog zamjenika premijera Vladimira Šumejka za novog ministra informiranja. Mjesto ministra informiranja u ruskoj vladi bilo je upražnjeno od kolovoza, nakon što je Mihail Fedotov podnio ostavku zbog kritika da nije učinio dovoljno na obrani tiska od napada Jeljcinovih protivnika. BLACKPOOL - Britanija pregovara sa SAD o toma treba li nastaviti nukelarne probe nakon što je to učinila Kina, izjavio je u utorak britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd (Daglas Hrd), čije riječi prenosi agencija Reuter. Hurd je rekao kako je američki predsjednik Bill Clinton "vrlo razumno" reagirao kad je naredio da se obave pripreme za mogući nastavak testiranja sljedeće godine. Britansko je ministarstvo vanjskih poslova priopćilo da, iako žaljenja vrijedno kinesko organiziranje nuklearnog testiranja, ipak ne umanjuej izglede za postizanje sporazuma o općoj zabrani nuklearnog testiranja. WASHINGTON - Senatski dom američkog Kongresa u utorak je, jednoglasno usvojenom odlukom, prihvatio imenovanje generala Johna Shalikashvilija (Džon Šalikašvili) na mjesto zapovjednika Združenog stožera američkih oružanih snaga. Predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) imenovao je 11. kolovoza generala Shalikashvilija nasljednikom generala Colina Powella (Kolin Pauel), umirovljenog prošloga tjedna. WASHINGTON - Njemački ministar vanjskih poslova Klaus Kinkel razgovarao je u utorak u Washingtonu s američkim državnim tajnikom Warrenom Christopherom (Uoren Kristofer) o stanju u Somaliji, Rusiji i o ulozi NATO pakta sljedećih godina. Tijekom razgovora, kojemu je prisustvovao i glavni tajnik Sjevernoatlanstskog saveza Manfred Woerner (Verner), bilo je riječi i o proširenju NATO-a. BUKUREŠT - Predstavnici Rusije, Gruzije i Azerbajdžana u utorak nisu bili nazočni na konferenciji u Bukureštu o suradnji crnomorskih država, koje traže osnivanje nove ekonomske skupine nalik na Europsku zajednicu. Dvodnevni sastanak u Bukureštu prvi je sastanak Parlamentarne skupštine Crnomorskog vijeća, koje bi se trebalo baviti pitanjem suradnje na ekonomskom, trgovačkom i tehnološkom te području zaštite okoliša. Rumunjska novinska agencija Rompres priopćila je kako Rusija i ostale dvije bivše republike nisu poslale svoje predstavnike na konferenciju zbog unutrašnjih političkih problema. ŽENEVA - Pregovori uz posredovanje UN koji bi mogli doprinijeti okončanju sukoba u Gruziji, trebali bi početi danas u Ženevi, prenosi glasnogovornik UN. Glasnogovornik je prenio kako bi švicarski diplomat Eduard Brunner, posebni izaslanik UN za Gruziju trebao održati dvodnevne razgovore s predstavnicima s područja Abhazije. Još nije određen točan datum održavanja razgovora s gruzijskom stranom. Mirovni pregovori kojima je cilj političko rješenje gruzijskog problema, trebali su početi prošli tjedan, sastankom u Ženevi. WASHINGTON - Američko ministarstvo obrane objavilo je u utorak da će pojačanja koja se upućuju u Somaliju biti posebno opremljena za uspješnije noćno borbeno djelovanje. Tenkovi, oklopna vozila i helikopteri opremljeni su infra-crvenim nišanskim spravama i drugom opremom. Obrazlažući razloge upućivanja takvih oružja, predstavnica Pentagona Kathleen deLaski (Ketlin deLaski) je kazala da "iskustva iz prethodnih dana pokazuju da je takva oprema neophodna", jer se borbe u Mogadishu vode pretežno noću ili za slabe vidljivosti. Dodatne postrojbe SAD bit će raspoređene u Somaliji za četiri do pet dana. BEČ - Njemački kancelar Helmut Kohl izjavio je u utorak kako smatra da budućnost Europe nije postati zemljom u kojoj se ljudi raznih rasa asimiliraju, poput Sjedinjenih Država te da ona mora kontrolirati imigraciju kako bi se sačuvala kulturna raznolikost. Jedan od načina da se zaustavi pritjecanje migranata mogao bi biti inzistiranje na njihovu "pravu da ostanu kući", rekao je Kohl. U svom govoru sudionicima Simpozija o migracijama i kulturi u Europi, koji se održava u Beču, Kohl je rekao kako je prošle godine u Njemačku stilo oko milijun ljudi koji bi mogli postati useljenici. "Naš cilj ne može biti izglađivanje razlika ili stvaranje europskih "Sjedinjenih Država", već želimo Europu u kojoj ćemo zadržati svoj identitet kao Nijemci, Austrijanci, Francuzi ili Talijani", rekao je Kohl. "Zbog toga više ne govorim o 'Sjedinjenim Europskim Državama' kao o cilju u budućnosti. Želimo Europu koja će sačuvati raznolikost i kulturni identitet svojih zemalja članica", rekao je njemački kancelar. (Hina) sv 060425 MET oct 93