IZBOR IZ STRANOG TISKA I EMISIJA RADIO I TV POSTAJA

ZAGREB, 6. listopada (Hina) THE NEW YORK TIMES (SAD) - 5. X. 1993. UN produljili mandat mirovnih snaga Paul Lewis izvješćuje iz UN da se, "dobivši snažnu potporu SAD i njihovih najvećih saveznika u uspješnoj borbi s ruskim parlamentom, predsjednik Boris Jeljcin iznenada prestao protiviti planu koji je podupirala Amerika da se srbijanskog predsjednika Miloševića podvrgne još snažnijem pritisku da se prekine građanski rat u Hrvatskoj. Nakon toga Vijeće sigurnosti jednoglasno je izglasovalo odluku o produljenju mandata za 22 tisuće pripadnika mirovnih snaga UN razmještenih u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Makedoniji. Međutim, Vijeće je izjavilo da nema izgleda za ukidanje embarga nametnutog Srbiji i Crnoj Gori... dok ne uvjere hrvatske Srbe da se pomire s hrvatskom vladom u Zagrebu". Lewis podsjeća da je Rusija blokirala obnovu mandata mirovnih snaga jer se Moskva protivila pojačavanju pritiska na Miloševića. "No, poslije svladavanja pobunjeničkog ruskog parlamenta, koji je bio naklonjen Srbima u bosanskom građanskom ratu, Jeljcin je odustao od svojih zamjerki i omogućio da Vijeće nametne nove uvjete koje Beograd mora ispuniti prije nego bude oslobođen trgovinskog embarga koji je nametnut kako bi se Miloševića prisililo da se zauzima za mir u Bosni i Hercegovini, a ne Hrvatskoj. Vijeće je to odlučilo učiniti kako bi umirilo hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana koji je zaprijetio da će protjerati 15 tisuća pripadnika mirovnih postrojba koje su razmještene u njegovoj zemlji kao tampon između njegove vojske i srpske manjine koja je u krajini uspostavila srpsku državu s namjerom da se odcijepi. Po mirovnom planu koji je prije gotovo dvije godine izradio bivši američki državni tajnik Cyrus Vance, snage UN trebale su razoružati krajinske Srbe i omogućiti povratak izbjeglica. Tada bi Srbi s Tuđmanovom vladom pregovarali o stupnju autonomije. Međutim, u najvećem dijelu krajine Srbi odbijaju predati teško oružje i dopustiti povratak izbjeglica. I dalje se bore protiv Hrvata, a UN se nisu voljni izložiti opasnosti od oružanog sukoba, pokušavajući ih prisiliti na poštivanje Vanceova plana. Rezolucija od glavnog tajnika Boutrosa Ghalia traži da u roku od dva mjeseca podnese izvješće o tome koliko se napredovalo u ostvarivanju hrvatskoga mirovnog plana", zaključuje Paul Lewis. STUTTGARTER ZEITUNG (Njemačka) - 5. X. 1993. Opet na početku "Rješenje je moglo biti vrlo praktično; doduše, najnoviji plan za Bosnu nije moguće nazvati lijepim pa ni pravednim mirovnim prijedlogom; ipak, ne bi li nepravedan mir bio bolji od nastavka krvavog rata - vjerojatno su donedavno razmišljali mirovni posrednici EZ i UN za bivšu Jugoslaviju, potaknuti nedvojbeno i interesom za što bržim i djelotvornijim skretanjem pažnje javnosti s neuspjeha međunarodne zajednice. No, bosanski Muslimani, koji su u međuvremenu očito postali puno militantniji, pokvarili su račune Owena i Stoltenberga, smatrajući vjerojatno da je pravedni rat bolji od nepravednog mira. Takvo stajalište možda je razumljivo, iako je čak i bosansko vodstvo - pod pritiskom - prihvatilo podjelu nekadašnje multietničke i multikulturne države. Muslimani, doduše, također snose dio odgovornosti za vraćanje pregovora na početnu točku . Hoće li ubijanje, dakle, biti nastavljeno? Što će biti s ljudima u opkoljenim gradovima? Hoće li civilno stanovništvo i dalje biti talac smrtonosne i stoga neodgovorne politike? Muslimani, koji su dugo bili žrtve strahovito razornog rata, suočeni su danas s opasnošću gubitka povjerenja međunarodne zajednice. U međuvremenu, utvrđeno je da je i muslimanska strana spremna provoditi 'etnička čišćenja' i masakrirati 'neprijateljske' civile. Osim toga, Muslimani očito namjeravaju nasilnim sredstvima obračunati i s vlastitim sunarodnjacima koji ne podupiru službenu politiku. Nije isključeno da je Fikret Abdić prevrtljiva osoba te da njegove težnje za autonomijom bihaćke regije djelomice usmjerava Hrvatska, ali naredi li Alija Izetbegović napad na vlastite ljude, izgubit će svoje moralno pravo na ulogu vođe", upozorava Andreas Braun. BRITANSKI RADIO - BBC - 5. X. 1993. Pregled tiska The Daily Telegraph objavio je članak svoga dopisnika iz Viteza Roberta Foxa pod naslovom 'Bosanski će Muslimani nastaviti rat'. List navodi izjavu Mehmeda Alagića, zapovjednika 5. korpusa muslimanske bosanske vojske, koji je prije dva tjedna predvodio napad na Lašvansku dolinu i gradove Vitez i Busovaču. U tom je području opkoljeno oko sedamdeset tisuća Hrvata. Najnoviji plan po kojemu bi se Bosna svela na labavu federaciju triju etnički utemeljenih država pogrešan je i neprovediv, čak ako bi se pokušao primijeniti s pomoću postrojba NATO-saveza. 'UN moraju shvatiti da je BiH međunarodno priznata država i da će svaka dioba po etničkim načelim značiti nastavak rata', kazao je zapovjednik Alagić. List izvješćuje da su bosanski Srbi i Hrvati povukli svoje teritorijalne ustupke Muslimanima. Vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić kazao je da je skupština bosanskih Srba odbila Muslimanima dati pristup rijeci Savi, a bosanski Hrvati izjavili su da su povukli prijedlog po kojem su Muslimani trebali dobiti izlaz kod Neuma i pravo na korištenje slobodne zone u luci Ploče. Dopisnik lista iz Ženeve navodi izjavu Saddako Ogate iz Visokog povjereništva za izbjeglice UN koja je jučer upozorila da nastavak borbi u Bosni ugrožava dobrotvorne operacije. Ona je, naime, kazala da nastavak rata, i stalno i grubo kršenje dobrotvornih normi, i prijetnje potiču ozbiljna pitanja o tome koliko dugo će se moći nastaviti operacije za pomoć civilima. 'Ponovno se prolijeva krv', kaže Mirza Sadiković, novinar bosanskog radija, a prenosi The Times. On je kazao da su postrojbe odane mjesnom vođi Fikretu Abdiću jučer granatirale položaje bosanske Armije u Johovici kod Velike Kladuše pri čemu je ubijena jedna, a ozlijeđeno pet osoba. Predstavnik UN kazao je da u Cazinskoj krajini vlada velika napetost. Izvješćujući o istoj temi The Guardianov dopisnik Yigal Chazan, koji se nalazi u cazinskom području, kaže da postrojbe pretežno muslimanske vojske sada imaju nadzor gotovo nad dvije trećine regije i prijete da će skršiti borbu za nezavisnost. Separatistički pokret mjesnog vođe Fikreta Abdića uvelike je posljedica odluke Sarajeva da ne prihvati najnoviji mirovni plan za Bosnu. Gospodin Abdić, kojemu je iznimno stalo da normalizira odnose sa Srbima i Hrvatima, optužio je bosansku vladu za nastavak rata. Prvi znaci otvorenog sukoba s Izetbegovićevom vojskom pojavili su se prošloga vikenda kada je njezin general Ramiz Dreković navodno pokušao organizirati provladine prosvjede u Abdićevu uporištu - Velikoj Kladuši. Većina stanovnika Cazinska krajine Fikreta Abdića drži mjesnim gospodarom koji ih je spasio gladi i poraza, usprkos srpskom okruženju. Svakoga tjedna, naime, UN tamo dovoze oko tisuću tona pomoći i goriva, a mjesno stanovništvo smatra da im Abdić, poznat pod nadimkom Babo, donosi mir dok je predsjednik Izetbegović personifikacija rata. The Independent u članku Marcusa Tannera piše kako su muslimanske izbjeglice, tijekom rata u BiH naseljene u Sarajevu, poremetile ravotežu i uobičajenu toleranciju glavnoga grada. 'U stanove koje su napustili Srbi ili Hrvati naselilo se oko sto dvadeset tisuća Muslimana', kaže gradonačelnik Sarajeva. Došljaci su sa sobom donijeli ruralnu religioznost i etničke strasti koje su Sarajlijama strane, pa se Srbi i Hrvati - bez obzira koliko su lojani - više ne osjećaju dobrodošlima. U školama se pozdravlja uobičajenim arapskim pozdravima Merhaba, a ponegdje i do devedeset posto učenika polazi vjeronauk. Sarajevski Srbi i Hrvati isključeni su iz nove muslimanske skupštine bošnjačkog sabora koji ima više utjecaja nego službeni parlament Republike. 'Uplašeni smo', kaže Vinko Puljić, sarajevski katolički nadbiskup. 'Ako Bosna postane muslimanska država, strahujem da će se stvoriti teokracija jer je kod Muslimana država i vjera mnogo tješnije vezana nego u nas'. The Times objavio je članak o makedonskom pitanju. List smatra da je s približavanjem izbora u Grčkoj, koji će se održati za manje od tjedan dana, pitanje Makedonije u političkoj borbi Papandrea i Mitsotakisa postalo drugo po važnosti, odmah iza privrede. Gospodin Papandreu i njegov socijalistički pokret PASOK nadaju se kako će pridobiti glasove zauzimanjem čvršćeg nacionalističkog pristupa, dok je Mitsotakis za prilagodljiviji pristup koji ne bi izazvao osudu EZ. Diljem Grčke pojavili su se grafiti 'Makedonija je Grčka i samo Grčka', a zabrinjava i činjenica da su neki ljudi koji su javno izrazili neslaganje s vladinim stajalištem završili na sudu (Hina) sv 061458 MET oct 93