SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Proizvodnja opijuma kao način preživljavanja Naslov: Afganistanski uzgajivači opijuma Podnaslov:Program kontrole narkotika pri UN ocjenjuje da proizvodnja opijuma u Afganistanu, koja je 1990. godine iznosila više od 2.000 tona, čini tu zemlju najvećim ilegalnim proizvođačem opijuma na svijetu. Uzgoj maka, sirovine za dobivanje jedne od najštetnijih droga na svijetu, za afganistanske seljake predstavlja izvor prihoda za život, dok obećana pomoć UN za prestanak tog uzgoja još ne stiže. Piše: Terence WHITE, AFP WARDUJ (Afganistan) - Mali Abdul ne dobiva plaću za brojne sate koje provede svaki dan radeći na farmi svog susjeda. Umjesto plaće on ima pravo na mali dio berbe u kojoj i sam sudjeluje: na kuglicu opijuma. Za ovog desetogodišnjeg dječaka okretnih prstiju, crna smola koju izvlači iz cvjetova maka ne predstavlja sirovinu jedne od najštetnijih droga na svijetu, heroina, već tek način preživljavanja. Svoju malu količinu opijuma on prodaje lokalnim potrošačima u Badakhshanu, jednom od najsiromašnijih područja zemlje u planinama sjeveroistočne pokrajine, kojima kratko uživanje omogućava bijeg od životnih poteškoća. Abdul na taj način pomaže majci, udovici bez zemlje. Međunarodna zajednica na drugačiji način gleda na taj problem. Program kontrole narkotika pri UN (UNDCP) ocjenjuje da proizvodnja opijuma u Afganistanu, koja je iznosila više od 2.000 tona u 1990. godini, čini tu zemlju najvećim ilegalnim proizvođačem opijuma na svijetu. No savjetnik afganistanskog predsjedništva za afere s drogom, Dr Abdul Hai Ilahi, izjavljuje da "su brojke predočene na Zapadu pretjerane", iako on ne raspolaže preciznim informacijama o proizvodnji za ovu godinu. U Rabatu, selu u dolini Warduj gdje živi Abdul, blizu granice s Tađikistanom, proizvodnja nije tako velika kao u području Nangarhara ili Helmunda, koji su glavni snabdjevači opijuma u zemlji. U Warduju je na većini oranica zasijano žito. "Imam 12 jeribsa (tri hektara). Na deset posijem žito, a na dva opijum", priča Abdulov poslodavac. "Dobivam 2,5 kg opijuma koje prodajem za 40.000 afganisa" (oko 270 dolara), dodaje on. Opijum donosi osam puta više nego žito. Seljaci u Warduju nemaju izbora. Moraju nekako osigurati sredstva za život u izoliranoj dolini. Lokalni kolporteri prodaju drogu trgovcima koji odlaze u Pakistan, gdje se droga prerađuje u heroin, ili pak u Tađikistan, gdje služi za lokalnu potrošnju. Međunaslov: Obećana pomoć UN još ne stiže Proizvođači potvrđuju da su upozoreni da je uzgoj opijuma ilegalan i u suprotnosti s uputama iz Korana. "Glavni mudžahedin nam savjetuje da ne uzgajamo opijum, no ništa drugo nam ne nudi", objašnjava jedan seljak. "Mi ne kažnjavamo seljake koji uzgajaju opijum, nego hvatamo prodavače droge", izjavljuje Najmudin Kan, glavni mudžahedin u Badakhshanu. Ljudi se uglavnom slažu da treba prekinuti uzgoj maka, govori on, ali trebaju pomoć Ujedinjenih naroda kako bi našli izvor prihoda. Prije četiri godine UN i međunarodne organizacije su obećali finacijsku podršku, druge kulture u zamjenu, gnojiva i nove bunare, ali ništa bitno se nije zbilo, dodaje jedan dužnosnik. "Tijekom godinu dana prekinuli smo uzgoj opijuma, ali za to vrijeme su nam UN i ostali ponudili tek loša kemijska gnojiva i nedovoljnu količinu zrna soje", priča on. "Bili smo zarobljeni između pritiska ljudi s jedne strane i onog UN, s druge. Na kraju smo prepustili slobodnoj volji seljaka hoće li uzgajati mak ili ne". U Rabatu se seljaci sjećaju jednog posjeta predstavnika UN prije dvije godine. Obećali su im nove bunare, bolju cestu i most kako bi brže stizali do polja. "Bili smo zadovoljni tim obećanjima i počeli smo čupati mak pred njihovim očima", priča jedan uzgajivač. "Ali prošle su dvije godine i nitko nije došao. Nema bunara, ni mosta ni ceste. Vratili smo se uzgoju opijuma". Dr Ilahi priznaje da su UN obećali dva milijuna dolara u dvije godine kako bi prekinuli s uzgojem maka, ali se žali da novac još nije stigao. (Hina) br 042337 MET oct 93