KONAČNI PRIJEDLOG ZAKONA O VISOKIM UČILIŠTIMA

ZAGREB, 1. listopada (Hina) - Vlada Republike Hrvatske uputila je u saborsku proceduru Konačni prijedlog zakona o visokim učilištima koji u odnosu na rješenja sadržana u Prijedlogu zakona, donosi više izmjena i dopuna. Zakonom je izvršena podjela studija na sveučilišne i stručne. Studentima je, prema dosljednije razrađenom načelnom postulatu o individualizaciji studija, data veća mogućnost izbora nezavisnih kolegija na drugim sveučilišnim studijima. Prema Konačnom prijedlogu, sveučilišni organi su Upravno vijeće, (u Prijedlogu zakona to je bio Senat), rektor i Sveučilišni senat (u Prijedlogu to je bilo sveučilišno vijeće). Polovicu članova Upravnog vijeća osnivatelju predlaže Sveučilišni senat te polovicu ministar znanosti i tehnologije. Sveučilišni senat, prema Konačnom prijedlogu, Upravnom vijeću predlaže statut sveučilišta. To tijelo ima mnogobrojne zakonom razrađene ovlasti, među kojima su potvrđivanje statuta sastavnica sveučilišta, donošenje nastavnih programa fakulteta i umjetničkih akademija. Rektorski zbor novo je tijelo uvedeno ovim zakonskim prijedlogom po uzoru na rješenja u europskim obrazovnim sustavima. Zbor čine rektori sveučilišta i veleučilišta (veleučilišta su termin koji je zamijenio politehnike). Među ovlastima ovoga tijela važno je istaći propisivanje uvjeta za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna i nastavna zvanja, ovlašćivanje visokih učilišta za ustroj i izvedbu poslijediplomskih znanstvenih studija i druge. Nacionalno vijeće za visoku naobrazbu tijelo uspostavlja se na razini države radi sustavnog praćenja i vrednovanja kvalitete rada visokih učilišta te stoga to tijelo imenuje hrvatski Sabor iz redova vrhunskih znanstvanika i nastavnika. Prema Konačnom prijedlogu, izvršeno je razlikovanje kategorije redovnog studenta koji studira uz potporu Ministarstva znanosti i tehnologije i onog koji sam plaća studij te je utvrđena samo jedna promjena studija na teret državnih sredstava. Zaštita kvalitete studiranja ostavljena je samom visokom učilištu, koje trajanje studiranja može ograničiti svojim statutom. U odnosu na Prijedlog zakona o visokim učilištima, promijenjeni su i pooštreni uvjeti za izbor u znanstveno-nastavna zvanja. Za nastavnika koji je izabran u znanstveno-nastavno zvanje redovnog profesora pooštreni su uvjeti da to zvanje postane trajno, jer ono to postaje tek nakon drugog izbora u isto zvanje. Važna novina je i napuštanje organičenja broja izbora nastavnika u zvanja docenta i izvanrednog profesora, te propisivanje uvjeta za ponovni izbor u isto zvanje. Uvedeno je i novo nastavno zvanje - profesor visoke škole a uvodi se i novo suradničko zvanje - mlađi asistent. (Hina) ds 010828 MET oct 93