SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA GLEDIŠTA

Nadnaslov:Što pokazuju rezultati najnovijeg istraživanja javnog mnijenja Naslov: Istočni Europljani razočarani reformama Podnaslov:Četiri godine od pada komunizma, brojni stanovnici istočnoeuropskih zemalja smatraju da im je sada lošije nego u doba komunizma te da mnogi od njih priželjkuju snažniju ulogu države u gospodarstvu. Istraživači, međutim, ističu da većina ipak ne želi zaustavljanje reformi i povratak planskom gospodarstvu, kao i zahtjeve za "socijalnom" tržišnom ekonomijom. Piše: Jonathan LYNN, Reuter BEČ - Gotovo četiri godine nakon pada Berlinskog zida, brojni stanovnici istočne Europe drže kako im je sada gore nego prije te priželjkuju veću ulogu države u gospodarstvu, pokazuje nedavno sprovedeno ispitivanje javnog mnijenja. Slika se mijenja od države do države. Relativno bogati Česi najzadovoljniji su tržišnom ekonomijom, dok su u Poljskoj, gdje je na nedavno održanim izborima pobijedila ljevica, ljudi uglavnom nezadovoljni novim sustavom. Istraživanje pod nazivom "Trasformacija ili stagnacija", koje je krajem prošlog tjedna izdao Centar za primjenjena politička istraživanja, prati stajalište javnosti glede demokratskih procesa i gospodarskih reformi u Poljskoj, Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj. Istraživanja za 1993. godinu sprovedena su tijekom tri protekla mjeseca. Urednici, politolozi Fritz Plasser i Peter Ulram, navode kako ne postoje nikakve naznake da bi većina ljudi željela napustiti tržišne reforme i vratiti se planskom gospodarstvu. "Ne očekujemo da će doći do pomaka ka povratku na stari sustav", izjavio je Ulram na konferenciji za novinare. Istraživanje je također pokazalo rašireno razočaranje političkim strankama i parlamentarnim procesom, s izuzetkom Češke koja jedina u tom području ima jaku i stabilnu vladu. Plasser navodi kako ovo područje prolazi kroz proces prelaska na demokraciju sličan onome kroz koji je prošla južna Europa ili Latinska Amerika, no koji je istovremeno popraćen i temeljnim promjenama u gospodarskom sustavu. Nakon četrdeset godina ljudi još uvijek očekuju da će se sustav pobrinuti za njih i nastoje iznaći birokratska riješenja - upravo suprotno od onog što je potrebno u tržišnoj ekonomiji koju karakteriziraju ljudi spremni na sebe preuzeti poslovni rizik. Za razliku od zemalja kao što su Austrija i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata, u zemljama istočne Europe bila su prisutna očekivanja snažnog i brzog poboljšanja životnog standarda po uzoru na njihove bogate zapadne susjede. Takva očekivanja poticale su slike potrošnje i bogatstva na zapadnoj televiziji, kao i zapadnjačke reklamne kampanje namijenjene istočnoj Europi, objašnjava Plasser. Međunaslov: Zahtjevi za "socijalnom" tržišnom ekonomijom Velika većina Mađara i Poljaka kao i polovica Slovaka sada gospodarske prilike svoje obitelji opisuje kao nezadovoljavajuće. Samo u Češkoj šest od deset ispitanika smatra kako je njihova obiteljska situacija u najmanju ruku zadovoljavajuća. Većina Čeha, Slovaka i Mađara očekuje da će se njihovi obiteljski prihodi u bućnosti poboljšati. No u Poljskoj, koja je, osim Turske, zabilježila ove godine najveći gospodarski rast u Europi, obzirom da su reforme pokazale najveći napredak, samo trećina ispitanika očekuje poboljšanje svojih životnih prilika u slijedećih pet godina. "Gospodarski porast od četiri posto pozitivan je, iako se to bitno ne odražava na životni standard pojedinaca", navodi Ulram. "Češka može nastaviti i sa strožim gospodarskim mjerama, budući su gospodarske i socijalne prilike bolje od onih u Poljskoj", dodaje. Većina ljudi ipak na sveukupno nacionalno gospodarstvo gleda sa više pesimizma nego li na svoju osobnu poziciju. Tri četvrtine Slovaka, sedam od deset Mađara, šest od deset Poljaka i polovica Čeha očekuju da će se gospodarstvena situacija njihove zemlje tijekom ove godine pogoršati, iako su, posebice u Poljskoj i Češkoj, ljudi manje potišteni nego li godinu ranije. Iako ljudi načelno prihvaćaju tržišne reforme, kritički se osvrću na njihov učinak u praksi, osobito u Poljskoj gdje je niz poslovnih skandala i stečajeva banaka potakao skepticizam javnosti glede nedostatka državne kontrole nad divljim oblicima novog kapitalizma. Mađarsku je također zahvaćena skandalima. No ljudi tamo osjećaju da je njihova zemlja, nekada vodeća u sprovođenju reformi na području istočne Europe, sada u zaostatku te da bi je valjalo osloboditi od državne kontrole. U Poljskoj 57 posto ispitanika smatra kako država ima premalo utjecaja na gospodarstvo, dok u Mađarskoj 58 posto njih drži da je državna kontrola prevelika. Čak i u Češkoj, samo se 22 posto ispitanika izjašnjava u korist "liberalne" tržišne ekonomije. U sve četiri zemlja 50 posto ili više ispitanika, svjesni socijalnih problema koje su izazvale reforme, želi "socijalnu" tržišnu ekonomiju po ugledu na Austriju i skandinavske zemlje. Trideset posto ispitanika u Slovačkoj i 27 posto u Poljskoj s nostalgijom žali za planskim gospodarstvom. (Hina) br 012226 MET oct 93