SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 29. rujna (Hina) ZAGREB - Delegacija Sabora Republike Hrvatske koju vodi dr. Žarko Domljan, sudjeluje na zasjedanju Parlamentarne skupštine Vijeće Europe u Strasbourgu. Parlamentarna skupština podržala je osnivanje Međunarodnog suda za ratne zločine i zločine protiv čovječanstva i uspostavu mehanizma za zaštitu ljudskih prava u europskim zemljama ne-članicama Vijeća Europe. Sudjelujući u jučerašnjoj raspravi dr. Domljan se založio za suđenje svim počiniteljima zločina, podržao je uspotavu Međunarodnog suda i istaknuo je spremnost Hrvatske da surađuje sa sudom. STRASBOURG - Parlamentarna skupština Vijeća Europe, koja u Strasbourgu održava svoje redovito jesensko zasjedanje, kritizirala je jučer način primjene embarga UN-a protiv Srbije i Crne Gore koji, kako je ocijenjeno, otežavaju dopremu humanitarne pomoći. U rezoluciji, parlamentarci su precizirali da okrivljuju "dužnosnike srpskih i crnogorskih vlasti za tu sitaciju". "Njihovo odbijanje da prihvate relevantne rezolucije Vijeća sigurnosti uzrokuje patnje kako njihovog naroda tako i izbjeglica", naglašava se u rezoluciji. Ipak, iz obzira prema tim patnjama, Skupština je od Vijeća sigurnosti zatražila da "brine o tome da Odbor za sankcije ne zakasni u dopremi pomoći izbjeglicama, raseljenim osobama kao i civilnom pučanstvu Srbije i Crne Gore". ZAGREB - UNPROFOR je sinoć izdao priopćenje u kojemu se osvrće na ranjavanje pripadnika mirovnih snaga, 25. rujna u području Medka. U pripoćenju se kaže: "Zapovjednik UNPROFOR-a, general Jean Cot (Žan Kot), primio je sinoć pismo zapovjednika Glavnog stožera Hrvatske vojske, generala Janka Bobetka, u kojemu se pojašnjavaju pojedinosti incidenta, do kojega je došlo 25. rujna navečer, kad su četiri UNPROFOR-ova vojnika ranjena u eksploziji mina u području Medka. (...) Zapovjednik bataljuna UNPROFOR-a, potpukovnik James Calvin (Džejms Kalvin), potvrdio je u svom konačnom izvješću zapovjedniku UNPROFOR-a da su ti podaci koje je dala hrvatska strana potpuno točni. Priopćenje UNPROFOR-a od 26. rujna temeljilo se na privremenim izvješćima, koja su se pokazala netočnima. UNPROFOR izražava žaljenje zbog objavljivanja krivih podataka u svome priopćenju od 26. rujna. Ovaj je dokument ispravka izvješća o spomenutim zbivanjima", zaključuje u priopćenju glasnogovornica Zaštitnih snaga UN u Zagrebu Shannon Boyd (Šenon Bojd). MOSKVA - Policija je u Moskvi sinoć onemogućila pokušaj demonstranata da se nasilno probiju kroz barikade koje okružuju zgradu ruskog parlamenta. Prije nego što je policija uspjela spriječiti ovaj napad, tisuće protu-Jeljcinovih demonstranata u valovima je nastojalo probiti blokadu oko Bijelog doma, sjedišta ruskog parlamenta. Demonstranti su digli vlastite barikade i nasilno zaposjeli autobuse kako bi blokirali dio glavne moskovske ulice u blizini parlamenta što je prvi veći izazaov policijskim snagama otkako su one okružile zgradu parlamenta. Pripadnici elitnih postrojbi OMON potisnuli su demonstrante uz korištenje štitova. MOSKVA - Četiri suca ruskog Ustavnog suda jučer su podnijela ostavku, što je očit znak prosvjeda zbog ponašanja predsjednika suda koji se otvoreno stavio na stranu parlamenta u njegovu sukobu s predsejdnikom Borisom Jeljcinom Četiri suca 13-članog Ustavnog suda ocijenila su da je predsjednik suda Valerij Zorkin, požurujući s osuđivanjem Jeljcinove odluke o raspuštanju parlamenta i sazivanju prijevremenih izbora, pokazao pristranost. WASHINGTON - Sjedinjene su države jučer izrazile podršku Gruziji i pozvale abhaške separatiste da prekinu vojna djelovanja, ponavljajući da Washington (Uošington) neće priznati rješenja nametnuta silom oružja. "Vlada SAD odlučno podržava integritet i teritorijalnu cjelovitost Gruzije i neće priznati abhaške teritorijalne dobitke ostvarene oružanom silom", kazao je predstavnik State Departmenta (Stejt dipartment) David Johnson (Dejvid Džonson). BRUXELLES - Snage koje bi NATO mogao poslati u BiH trebale bi intervenirati "brzo i snažno kako bi se odvratila svaka želja za otporom", navodi se u diplomatskim izvorima. Vojni stručnjaci NATO-a pripremaju moguće slanje snaga kako bi se nadziralo poštivanje mirovnog plana u BiH. Oni ne isključuju borbe s nekontroliranim "ratnim vođama". Preliminarni plan NATO-a predviđa više mogućnosti. Brojka koja se najčešće spominje je slanje 50.000 osoba, od kojih bi polovica bili Amerikanci, kažu diplomatski izvori i oni bliski NATO-u. Njima bi se pridružilo 15.000 pripadnika kontingenta koji je u okviru UNPROFOR-a već nazočan na prostoru bivše Jugoslavije ili iz zemalja koje nisu članice NATO-a, pa bi ukupan broj iznosio 65.000 osoba. WASHINGTON - Sjedinjene Države i njihovi saveznici iz NATO-a mogli bi biti prisiljeni da hitno pošalju svoje snage u Bosnu i Hercegovinu kako bi podržale uspostavu kakvog takvog mira prije dolaska zime, izjavio je sinoć zapovjednik Združenog stožera američkih oružanih snaga general Colin Powell (Kolin Pauel). General Powell, koji sa svog položaja u četvrtak odlazi u mirovinu, upozorio je, govoreći danas u Nacinalnom novinskom klubu, da bi mirovna operacija u BiH predstavljala puno složeniji politički i vojni problem od operacije snaga UN-a u Somaliji. "To je nešto što će se vjerojatno morati učiniti kako bi se doveo mir u tu izmučenu zemlju, čak ako to i nije savršen mir", istaknuo je Powell. "Čak ako to i ne bude mir koji će nam pružiti veliko zadovoljstvo, najmanje što možemo učiniti je da zaustavimo ubijanje prije dolaska zime", dodao je. SARAJEVO - Muslimanska je Skupština nakon uvodnog izlaganja predsjednika Alije Izetbegovića te zastupničkih rasprava, završila prvi dio sjednice u sinoć kasnim večernjim satima, javio je Radio BiH, dodajući da će se nastaviti sutra u 10 sati. Predsjednik Izetbegović je u uvodnom izlaganju iznio glavne postavke ženevskih prijedloga koje se odnose na mirovni plan za BiH te na ustavno uređenje zemlje. Zatim je zastupnike podsjetio na sadržaje, kako navodi isti izvor, "pravno nedovoljno uobličenog ženevskog dokumenta". NEW YORK - Švedska ministrica vanjskih poslova Margaretha af Ugglas (Margareta af Uglas) upozorila je u utorak Generalnu skupštinu UN u New Yorku da je predloženi mirovni plan za BiH "idealna podloga za mogući dugotrajni i ogorčeni sukob". Po njezinu mišljenju, bitni su nedostaci predloženog mirovnog plana što potvrđuje rezulatate agresije, etničkoga čišćenja i stvara preduvjete za cijepanje BiH. Međunarodna zajednica mora se posvetiti učvršćenju i izgradnji mira i ublažavanju patnji nedužnog stanovništva, smatra švedska ministrica. UJEDINJENI NARODI - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev u svom je jučerašnjem govoru pred Generalnom skupštinom UN upozorio da Rusija ne može zaustaviti sukobe na prostoru bivšeg Sovjetskog Saveza bez određene financijske i materijalne podrške za svoje mirovne operacije. Za razliku od američkog predsjednika Clintona, koji se u ponedjeljek obratio Genralnoj skupštini, Kozirev se založio za proširenje djelovanja UN-a koji bi, po njemu, trebali hitno odgovoriti na većinu izvanrednih situacija u svijetu. "U većini slučajeva...UN trebaju na zahtjev sukobljenih strana izdati mandat za provođenje operacija", rekao je on. Ipak, Kozirev je ukazao da je vodeća prepreka međunarodnim mirovnim operacijama - njihova ogromna cijena - što i za Kremlj predstavlja veliki problem. "U materijalnim i financijskim okvirima, nužno je olakšati teret održavanja mira na prostoru bivšeg SSSR-a, koji provodi samo Rusija. To bi moglo značiti ustanovljenje dobrovoljnih fondova u tu svrhu". NEW YORK - Grčka i Makedonija dogovorile su se da nastave pregovore o rješavanju otvorenih pitanja nakon izbora u Grčkoj, 10. listopada, objavio je jučer posrednik UN-a Cyrus Vance (Sajrus Vens). On je poslije podne predsjedavao sastanku izaslanstava Skopja i Atene, koji je ocijenio "srdačnim i konstruktivnim". "U međuvremenu (do 10. listopada) nastavit ću s posredničkom misijom koju mi je povjerio glavni tajnik UN", kazao je Vance. (Hina) dh 290124 MET sep 93