SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 28. rujna (Hina) NEW YORK - Predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman u svom je današnjem obraćanju članovima Vijeća sigurnosti UN na njihovom neformalnom sastanku u glavnom sjedištu svjetske organizacije u New Yorku (Nju Jork) ocrtao stajališta Republike Hrvatske u odnosu na mandat UNPROFOR-a na teritoriju Hrvatske. Republika Hrvatska mora ustrajati na promjeni mandata UNPROFOR-a i djelotvornoj implementaciji svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti iz političkih, humanitarnih i sigurnosnih razloga, uvodno je rekao dr. Tuđman. Političkih, objasnio je između ostalog hrvatski predsjednik, zato što Hrvatska "ne može prešutno legitimirati status-quo" na svojim okupiranim područjima. Humanitarnih "prvenstveno u odnosu na 300 tisuća hrvatskih izbjeglica i raseljenih lica, prognanih iz njihovih domova, što su sad pod srpskom okupacijom", istaknuo je, između ostalog, hrvatski predsjednik. Govoreći o sigurnosnim razlozima, dr. Tuđman je između ostalog naveo kako "srpski separatisti iz UNPA zona svakodnevno i sustavno napadaju hrvatske civilne ciljeve izvan UNPA, posebno u velikim gradovima poput Zadru, Šibeniku, Karlovcu, a nedavno čak i glavnom gradu Zagrebu". Dr. Tuđman istaknuo je dva temeljna zahtjeva hrvatske strane. Sljedeći rezoluciju Vijeća sigurnosti 769, prvi je zahtjev za "nadzorom međunarodno priznatih hrvatskih granica duž UNPA", što bi, kako je, između ostalog istaknuo hrvatski predsjednik, "ne samo potvrdilo suverenost hrvatskih međunarodnih granica nego i prekinulo dotok municije, oružja, vojnog materijala i jedinica kojima Beograd neprekidno opskrbljuje srpske pobunjenike u Hrvatskoj". Kontrola tih granica, dodao je dr. Tuđman, prema hrvatskom je mišljenju i "neizostavna mjera u implementaciji rezolucije 820 o sankcijama protiv Srbije i Crne Gore". Drugim hrvatskim zahtjevom za "punom uspostavom hrvatskog državnog autoriteta na području tzv. ružičastih zona", dr. Tuđman podsjetio je da je Hrvatska "doborovoljno pristala da UNPROFOR privremeno preuzme nadzor nad tzv. ružičastim zonama koje nikad do danas nisu bile dijelom UNPA", te ustrajao "na provedbi odredaba iz izvješća glavnog tajnika UN usvojenih u rezoluciji Vijeća sigurnosti UN 762". Naglasivši kako Hrvatska zastupa mirno rješenje krize bez obzira na ishod mandata UNPROFOR-a, predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman izrazio je želju da današnji "sastanak bude produktivan i rezultira zajedničkim sporazumom ili rješenjem koje bi bilo jednako prihvatljivo i za Vijeće sigurnosti i za Republiku Hrvatsku". NEW YORK - Nakon svog uvodnog obraćanja članicama Vijeća sigurnosti i razgovora, koji je trajao više od sat i pol vremena, predsjednik Tuđman dao je za Hinu sljedeću izjavu: "Na današnjem sam sastanku u Vijeću sigurnosti izložio i ukratko ponovio bitna hrvatska stajališta i mislim da možemo biti zadovoljni sa svima koji su sudjelovali, a to su predstavnici glavnih zemalja SAD, Francuske, Velike Britanije, Brazila, Novog Zelanda. Svi su oni izrazili razumijevanje za hrvatska stajališta, svi su gotovo izrijekom, bez iznimke, potvrdili pravo Hrvatske na suverenitet i teritorijalni integritet. Razumije se, problem je u tome kako postaviti sadašnje realne zahtjeve UNPROFOR-u u Hrvatskoj jer se taj problem povezuje s rješavanjem krize u Bosni i Hercegovini. U tom pogledu sam i ja također izrazio suglasnost da je rješavanje krize u BiH povezano s rješavanjem problema UNPA zona u Hrvatskoj. Ne odstupajući nimalo od hrvatskih zahtjeva, izrazio sam spremnost da tražimo zajedničko rješenje koje bi bilo u interesu i Hrvatske i međunarodne zajednice. Ukazao sam tom prilikom na to da su hrvatska javnost, hrvatski parlament i Hrvatski sabor jednodušni u svojoj ocjeni da se mandat UNPROFOR-a više ne produžuje. No, kao što rekoh možemo biti zadovoljni s time da su članovi Vijeća sigurnosti svjesni trenutačne situacije kao i toga da treba tražiti rješenja koja će dovesti do provedbe rezolucije Vijeća sigurnosti", završio je predsjednik Hrvatske dr. Franjo Tuđman. NEW YORK - Nakon nastupa hrvatskog predsjednika predstavnicima članica Vijeća sigurnosti UN u New Yorku, riječ su uzeli ambasadori Velike Britanije i Francuske, te zamjenik veleposlanice SAD pri UN Edward Walker koji također ima status ambasadora, a zatim ambasador Španjolske, Kine, Novog Zelanda i Brazila. Medijator sastanka bio je mađarski ambasador Andre Erdoš. U svojim nastupima predstavnici Vijeća sigurnosti pokazali su da je Vijeće svjesno svih legitimnih hrvatskih zahtjeva da se suverenost i teritorijalni integritet Hrvatske moraju poštivati, ali i da trenutno postoji problem kako provesti u djelo nešto što traži suštinsku promjenu mandata UNPROFOR-a i na koji način to napraviti. Vijeće sigurnosti razmatrati će u sljedeća dva dana rada sve zahtjeve Hrvatske i u bilateralnim kontaktima pokušati pronalaziti rješenja na zahtjeve koje je postavila hrvatska strana. Puno razumijevanje za hrvatska stajališta dokazuje i istup jednog od predstavnika stalnih članica Vijeća, koji je na današnjem sastanku izričito rekao da ne može biti govora o produženju mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj bez pristanka Hrvatske . Hrvatska delegacija današnji je sastanak ocijenila pozitivno, istaknuvši kako " možemo biti zadovoljni". Cijeli je sastanak bio vrlo dinamičan i imao karakter razgovora, ocijenila je hrvatska delegacija dodajući kako je i dužina trajanja sastanka pokazala da Vijeće sigurnosti izuzetno ozbiljno uzima sve hrvatske zahtjeve i stavove te da je Hrvatska u ovim pregovorima dočekana kao ravnopravan i ozbiljan partner. Predsjednik Tuđman sastao se danas u New Yorku i s predsjednikom Latvije Guntisom Ulmanisom. Tema razgovora bila je bilateralna i privredna suradnja kao i trenutna uspostava diplomatskih odnosa i razmjena ambasadora. Sastanku su prisustvovali pored predsjednika i članovi hrvatske misije u New Yorku. Predsjednik Tuđman će u 16 sati po newyorškom vremenu govoriti u Generalnoj skupštini UN, a nakon toga će se satati s francuskim ministrom vanjskih poslova Alainom Juppeom. ZAGREB - Pregovori između Hrvata i Srba s okupiranih hrvatskih područja ne odmiču od razgovora o prekidu vatre, ocijenio je danas međunarodni posrednik Knut Vollebaek (Volebek). Pomoćnik supredsjedatelja Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji razgovarao je danas u Zagrebu s vođom hrvatskog izaslanstva Slavkom Degoricijom. Vollebaek je nakon tog susreta izjavio kako je postizanje trajnog primirja, koje je osnova za daljnje razgovore, i dalje glavni problem. Kao najveću prepreku za postizanje trajnog prekida vatre on je naveo nepovjerenje između dviju strana. Knut Vollebaek također je ocijenio kako su, unatoč trenutačnoj nepopularnosti UNPROFOR-a, snage UN nužne kako tampon između dviju strana, budući da bi, kako je rekao, " ako dozvolimo pogoršanje stanja, sigurno došlo do vojnog sukoba". Hrvatski pregovarač Slavko Degoricija u svojoj je ocjeni susreta s Vollebaekom istaknuo kako Hrvatska inzistira na primjeni Rezolucija Vijeća sigurnosti. Sva su pitanja teoretski već rješena Vanceovim planom i Rezolucijama Vijeća sigurnosti, drži Degoricija, a jedini problem je njihovo neprovođenje. On je posebno istaknuo potrebu provođenja Rezolucije 769 o uspostavi međunarodno priznatih granica između Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije. "Time bi prestalo otvoreno miješanje Srbije ili Srba iz Bosne u prostorima pod okupacijom u Hrvatskoj i stvorili bi se uvjeti za rješenje srpskog pitanja u Hrvatskoj", kazao je Degoricija. SARAJEVO - Muslimanski Sabor na današnjem je zasjedanju, koje je završilo u podnevnim satima, prihvatio ženevski mirovni plan za Bosnu i Hercegovinu, ali samo pod uvjetom vraćanja teritorija koji su silom zauzeti, javio je Hinin novinar iz Sarajeva. U završnom dijelu saborskog zasjedanja izneseno je da klauzula o vraćanju teritorija podrazumijeva da se ono ima učiniti kroz pregovore. Donesen je i zaključak da se u potpunosti poštuje separatni sporazum s hrvatskom i srpskom stranom, a prije svega odredbe o obustavi vatre, raspuštanju zatočeničkih logora, razmjeni zarobljenika i nesmetanom prolasku konvoja s humanitarnom pomoći. Na kraju zasjedanja usvojena je i posebna izjava kojom je za Muslimane u Bosni i Hercegovini i službeno ustanovljen naziv Bošnjak. SARAJEVO - Ustavni sud Bosne i Hercegovine ocijenio je sinoć da odluka o proglašenju Autonomne pokrajine Zapadna Bosna dovodi u pitanje cjelovitost Bosne i Hercegovine te predložio Predsjedništvu BiH da hitno razmotri odgovornost Fikreta Abdića. O ovom će se pitanju danas voditi rasprava i na zasjedanju republičkog parlamenta, koji je sazvan da bi razmatrao ponuđeni žanevski mirovni plan. SARAJEVO - Sarajevsko sjedište Zaštitnih snaga Ujedinjenih naroda ocijenilo je na današnjoj konferenciji za novinare da je stanje u Sarajevu stabilno, a, na temelju izvješća promatrača UNPROFOR-a, priopćeno je i da je znatno smanjen i intenzitet sukoba na području Mostara i u središnjoj Bosni. Glasnogovornik sjedišta Mirovnih snaga UN-a izjavio je da bi pripadnici Hrvatskog vijeća obrane i Armije-BiH danas trebali razmjeniti ratne zarobljenike. Nije rekao gdje će se razmjena održati, ali je precizirao da se radi o skupini od oko 200 ljudi s obje strane. MOSKVA - Policija je naredila onima koji su zauzeli zgradu ruskog parlamenta da predaju oružje u roku od 24 sata, javila je danas agencija Reuter pozivajući se na izjave pristaša parlamenta. Svoj ultimativni zahtjev, policija je od 11 sati prijepodne (po lokalnom vremenu) počela objavljivati u redovnim razmacima preko zvučnika na oklopnim policijskim kolima parkiranim oko zgrade parlamenta, dodaje isti izvor. Pristaše parlamenta, uglavnom stariji ljudi koji su noću bdjeli oko zgrade parlamenta, rekli su da se u ultimatumu ne navodi što će se dogoditi ako oni u zgradi ne predaju oružje. MOSKVA - Predsjednik blokiranog ruskog parlamenta Ruslan Hazbulatov izjavio je danas da neće popustiti pritisku da napusti zgradu i da će se na svaki pokušaj nasilnog proboja u zgradu odgovoriti oružjem. "Nećemo prvi upotrijebiti oružje, ali ako pokušaju na juriš osvojiti zgradu, mi ćemo uzvratiti. Krv će pasti na glave onih koji podržavaju državni udar", rekao je Hazbulatov na konferenciji za novinare u zgradi parlamenta. TBILISI - Šef gruzijske države Eduard Ševardnadze izjavio je danas da će se Gruzijci "vratiti sutra u Suhumi", i optužio "stanovite krugove u Rusiji" da su isplanirale "okupaciju i pad" glavnog grada Abhazije. "Vratit ćemo se u Suhumi sutra", izjavio je Ševardnadze na konferenciji za novinstvo u gruzijskom parlamentu u Tbilisiju, nekoliko sati nakon povratka iz Suhumija, koji su u ponedjeljak zauzeli Abhazi. (Hina) sd 281818 MET sep 93