FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SERVIS POSEBNIH NASLOVA BALTIK ESTONIJA

Nadnaslov:Oštre mjere ekonomske politike donose Estoniji gospodarski uspjeh Naslov: Uspješne estonske gospodarske reforme Podnaslov:Dvije godine od izdvajanja iz bivšeg Sovjetskog Saveza, ova baltička zemlja, koja broji 1,5 milijuna stanovnika, ima uravnotežen proračun, stabilnu i konvertibilnu valutu i gospodarstvo u usponu Piše: Janet GUTTSMAN, Reuter TALIN - Dvije godine nakon izdvajanja iz Sovjetskog Saveza, oštre su gospodarske mjere Estoniji donijele gospodarski uspjeh. Ova baltička država, koja broji samo 1.5 milijuna stanovnika, ima uravnotežen proračun, stabilnu i konvertibilnu valutu i gospodarstvo koje je ponovno u usponu. U kolovozu su cijene porasle za 0,7 posto, dok je Rusija zabilježila porast od 30 posto. "Ukoliko želite polučiti uspjeh morate biti radikalni", izjavljuje premijer Mart Laar. "Ne može se stati na pola puta i zaključiti kako je sve previše teško". Laar (33), bradati povjesničar koji je prošle godine stupio na dužnost premijera, svoje reforme temelji na fiskalnim i monetarnim mjerama koje su nepoznate ostalim republikama bivšeg SSSR-a. On je gospodarstvo otvorio trgovini i ulaganju, uveo oštre gospodarske mjere, uključujući i realne pozitivne kamatne stope kao i oštro kontrolu monetarne emisije, te snažno stimulirao privatizaciju. Premijer najavljuje još ovakvih mjera. Progresivne porezne stope biti će ukinute u korist jedinstvene porezne stope za sve porezne obveznike. "Budete li radili više, zaradit ćete više", tvrdi Laar. Mišljenja je kako umjerene gospodarske mjere ili pak progresivne porezne stope zapadnog stila u Estoniji ne bi mogle funkcionirati, gdje je utaja poreza česta pojava a sustav njegova ubiranja tek u začetku. Pa iako je podrška reformama znatna, čak i među Rusima koji su po oštrim nacionalnim zakonima lišeni građanskih prava, zapadni su diplomati mišljenja da bi politička neizvjesnost mogla odvratiti od velikih stranih ulaganja, još uvijek toliko potrebnih Estoniji. "Naravno da politički rizici postoje, osobito glede ruske populacije, no ja sam ipak optimist", izjavljuje jedan zapadni diplomat. Četrdeset posto stanovništva Estonije jesu Rusi ili pak oni kojima je materinji jezik ruski. Zakoni o nacionalnosti tim građanima nalažu da nauče estonski kako bi mogli dobiti estonsko državljanstvo. Mnogi od njih se boje da će biti tretirani kao građani drugog reda ili da će biti prisiljeni napustiti Estoniju. Međunaslov: Ključ uspjeha - vlastita konvertibilna valuta Kamen temeljac estonskih gospodarskih reformi bilo je uvođenje odvojene valute - krune, za sada jedine potpuno konvertibilne valute u bivšem SSSR-u, kojom je u lipnju prošle godine zamijenjena ruska rublja. Postavljena u odnosu 8:1 u odnosu na njemačku marku, njezinu stabilnost garantira nezavisna centralna banka. Kruna je Estoniji donijela gospodarsku stabilnost, ključni sastojak koji nedostaje u ostalim republikama bivšeg SSSR-a. Predsjednik centralne banke Siim Kallas navodi kako će godišnja inflacija ove godine iznositi 25 posto, dok je prošle godine iznosila 1.000 posto. Do 1995. godine inflacija bi trebala doseći stopu njemačke inflacije, što je od presudne važnosti želi li Estonija svoju valutu vezati za njemačku marku. "Osnovna nam je dužnost da očuvamo stabilnost valute", navodi Kallas. Dužnosnici u Talinu s ponosom tvrde da se MMF u početku suprostavio njihovim planovima o ukidanju rublje, iako je ta organizacija kasnije pružila svoju praktičnu i tehničku podršku ne bi li Estoniji osigurala neometan prijelaz na novu valutu. Estonci nimalo ne žale zbog napuštanja zone u kojoj je u opticaju rublja. Kada je uvedena kruna, jedan je dolar stajao 130 rubalja, a sada stoji 1.000. Naredni korak estonskih reformi uslijedit će slijedećeg mjeseca, kada vlada predloži svoje planove za 1994. godinu, sa kojima će nastojati ostvariti još jednu uspješnu godinu i sačuvati uravnoteženi proračun. Laar navodi kako će proračun biti popraćen prijedlozima za nove poreze, koji bi na prihode po domaćinstvu iznosili od 26 do 28 posto, dok bi se porez na poduzeća smanjio s 35 na 30 posto. Premijer je mišljenja kako će novi sustav vjerojatno smanjiti utaje poreza. "Ove će godine po prvi put svi morati ispuniti poreske upitnike. Ljudi na to nisu navikli, a ubiranje poreza nije do sada bilo jako učinkovito", navodi ministar financija Maris Uurike. "Puno smo postigli; usvojili smo mnogo više reformi nego li bilo koja baltička zemlja. Na pravom smo putu. Ljudi imaju povjerenja u našu ekonomsku politiku". (Hina) br 272144 MET sep 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙