- PISMO FIKRETA ABDIĆA SUPREDSJEDATELJIMA ŽENEVSKE KONFERENCIJE

KONFERENCIJE VELIKA KLADUŠA, 25. rujna (Hina) - Član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine Fikret Abdić uputio je 20. rujna pismo supredsjedateljima Mirovne konferencije u Ženevi Lordu Davidu Owenu i Thorvaldu Stoltenbergu. Fikret Abdić u svom pismu, koje je Hina danas dobila, obrazlaže inicijativu o formiranju konstitutivne jedinice Zapadna Bosna u okviru buduće Unije Republika Bosne i Hercegovine. Pismo objavljujemo u cijelosti: "Uvjeren, da ste već imali priliku saznati smisao najnovije inicijative o formiranju konstitutivne jedinice Zapadna Bosna, smatram korisnim da Vam prezentiram i neke pojedinosti u vezi s tim. Polazište je, Ženevski mirovni paket, kojim se predviđa podjela Bosne i Hercegovine na konstitutivne jedinice. Sagledavajući teritorijalne, demografske, političke, ekonomske, vojne i druge karakteristike općina: Bihać, Cazin, Velika Kladuša i Bosanska Krupa, koje čine jezgro ove provincije, ocijenili smo da na ovom području postoje realni uvjeti za formiranje zasebne administrativne cjeline u sastavu Unije Republika Bosne i Hercegovine. Ocjenjujemo, također, da je to moguće realizirati brže i efikasnije nego i u jednom drugom dijelu Bosne i Hercegovine. Realni preduvjeti sastoje se u tome što regija Zapadna Bosna, od početka rata, funkcionira kao samostalna cjelina. Punih 17 mjeseci u prekidu su, kao što znate, sve vrste komunikacija, te politički, vojni i poslovni kontakti sa centralnim organima vlasti u administrativno-političkom sjedištu Bosne i Hercegovine. Bili smo primorani da sva pitanja svakodnevnog života, od obrane do opskrbe stanovništva, organiziramo sami. Vaši osobni savjetnici i vojni promatrači UN mogu najbolje posvjedočiti o našim uspjesima. Aktivnostima općinskih i okružnih organa vlasti, te uspješnom koordinacijom s vojskom i policijom ove regije, sačuvani su: teritorij, stanovništvo, korektni međunacionalni odnosi između Muslimana i Hrvata, kao i dijela srpskog stanovništva koje je ostalo živjeti na ovom području. Ovdje je očuvano biće Bosne i Hercegovine, što može biti poticaj i drugim dijelovima zemlje u cilju uvođenja primjerene teritorijalne organizacije, kao preduvjeta za mir i ponovnu kooperaciju između svih naroda, pa makar to u početku bilo i samo na ekonomskom planu. Bez obzira na dugotrajnost rata, u ovoj regiji su sačuvani privredni, zdravstveni, obrazovni i drugi vitalni objekti infrastrukture. S postojećim kadrom, sve to može biti brzo u funkciji proizvodnje i općeg napretka. Prije rata i okupacije, ukupna površina ove regije iznosila je 2.150 kvadratnih kilometara. Pod kontrolom civilnih i vojnih vlasti ove regije trenutno je oko 1.500 kvadratnih kilometara. Prema popisu stanovništva iz 1991. na području općina Bihać, Cazin, Velika Kladuša i Bosanska Krupa živjelo je 245.435 stanovnika i to: 80,5% Muslimana, 13% Srba, oko tri posto Hrvata i oko tri i po posto ostalih naroda i narodnosti. Zbog ratnih djelovanja u širem regionu Bosanske Krajine (Prijedor, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most, Banja Luka) primili smo oko 60.000 izbjeglica i prognanika. Sada u regiji ukupno živi oko 308.000 stanovnika, među kojima i oko 30% autoktonog srpskog stanovništva. Oni žive u istim uvjetima kao i drugi narodi: uključeni su u obranu, policiju, rade u poduzećima, službama općinskih uprava, humanitarnim organizacijama itd. U posljednje vrijeme, uočava se trend vraćanja srpskih obitelji koje su u početku rata izbjegle iz područja pod našom kontrolom. Na području zapadne Bosne egzistira razvijena prometna i komunalna infrastruktura. Moderna željeznička pruga uz rijeku Unu, omogućava željeznički promet s Unijom Republika Bosne i Hercegovine, kao i sa zemljama Europe i Balkana. Aerodrom Bihać pruža dobre mogućnosti za razvoj kvalitetnog zračnog prometa. Regija zapadna Bosna udaljena je 200 kilometara od najbliže granice centralne Bosne, a dva puta više od republičke vlasti u Sarajevu. Naš je interes formiranje konstitutivne jedinice zapadna Bosna, u kojoj će se posebnim zakonima i drugim autonomnim aktima, osigurati ustavnost i zakonitost, ljudska prava i slobode, tržišno privređivanje, ravnopravnost svih naroda, kultura i religija, itd. Po tom bi se principu formirali organi vlasti, a administrativno-politički centar bio bi Bihać. Buduću zapadnu Bosnu vidimo kao bescarinsku zemlju sa stabilnim ekonomskim osloncem na veliku hrvatsku luku u Rijeci, koja bi funkcionirala kao slobodna carinska zona. U tom cilju neophodno je: odmah obustaviti rat, uspostaviti trajni mir i omogućiti povratak svih izbjeglih ili prognanih lica, bez obzira na nacionalnost. Nužno je odmah uspostaviti korektne odnose u regionu i sa cijelim naprednim svijetom. Potrebno je izvršiti unutrašnju teritorijalnu organizaciju prema potrebama i željama građana. Odmah omogućiti otvaranje prometnica radi stvaranja uvjeta za dalji privredni razvoj, slobodu privatnog poduzetništva, vlasničku transformaciju i tržišno privređivanje. Od Ženevske konferencije i supredsjedatelja očekujemo odlučnije mjere radi sprečavanja vojnih aktivnosti Petog korpusa Armije Bosne i Hercegovine, kojima se sputavaju demokratski procesi u regionu. Upornom demonstracijom sile, glavni zapovjednik ovih vojnih formacija Ramiz Dreković onemogućava rad legalno izabranih organa lokalne i regionalne vlasti, a nad civilima se sprovodi najokrutniji metod zastrašivanja. Vama je poznato da su sve ove aktivnosti koordinirane iz Sarajeva. S tim u vezi, očekujemo vaš energičan zahtjev g. Izetbegoviću da obustavi aktivnosti koje, ako budu nastavljene, mogu izazvati rat i unutar zapadne bosne. Molimo Vas također, da od francuskog bataljuna mirovnih snaga sa sjedištem u Velikoj Kladuši, zahtijevate očuvanje humanitarnog koridora koji je, za sada, naša jedina veza sa svijetom. Nadamo se da ćemo, uz vaše razumijevanje i podršku, brzo i bez većih konflikata, doći do optimalnog rješenja u ovom dijelu Bosne i Hercegovine", kaže se na kraju pisma Fikreta Abdića. (Hina) fs 251526 MET sep 93