DOPUNA SERVISA POSEBNIH NASLOVA KRIZA RUSIJA

Naslov: Devet mjeseci krize u Rusiji (kronologija) PARIZ (AFP) - Borbi za vlast u Rusiji, koja se snažno zaoštrila u srijedu, prethodilo je devet mjeseci krize između izvršne vlasti predsjednika Borisa Jeljcina i konzervativne oporbe parlamenta. PROSINAC 1992. -10. : Boris Jeljcin poziva na nacionalni referendum tijekom kojeg bi se birači morali odlučiti između njega i Kongresa. -12. : Predsjednik Jeljcin i Kongres postižu kompromis u obliku moratorija koji predviđa referendum o novom Ustavu u travnju. 1993. GODINA -29. siječanj: Predsjedništvo parlamenta izjašnjava se za prijevremene zakonodavne i predsjedničke izbore u jesen 1994. godine. OŽUJAK -7.: Boris Jeljcin najavljuje da bi mogao pribjeći "konačnoj opciji rješenja koja nije u potpunosti u skladu sa zakonima" ako Kongres ne uspije postići sporazum s izvršnom vlasti. -10.: Otvorenje 8. Izvanrednog kongresa narodnih deputata. Prijedlozi Borisa Jeljcina nailaze na sustavnu opstrukciju konzervativnih deputata. -20.: Boris Jeljcin objavljuje uvođenje posebnih predsjedničkih ovlasti do održavanja referenduma 25. travnja, odluku koju je odmah optužilo parlamentarno vodstvo. -23.: Prema navodima Hasbulatova, postoje osnove za započinjanje procedure svrgavanja Borisa Jeljcina. Ustavni sud započinje proceduru svrgavanja. -24.: Predsjednik odustaje od uvođenja posebnog režima uprave i ostaje pri 25. travnju predviđenom za referendum o povjerenju predsjedniku, odobravanju gospodarskih reformi, potrebi prijevremenih predsjedničkih izbora i prijevremenih zakonodavnih izbora. -26./29: 9. Kongres deputata. Jeljcin izbjegava svrgavanje, ali deputati zahtijevaju da za dobivanje referenduma Boris Jeljcin treba dobiti ne većinu glasova birača nego većinu upisanih. Ustavni sud 21. travnja poništava tu odredbu. TRAVANJ -16.: Šefovi država ZND, okupljeni u Minsku (Belarus), potvrđuju svoju podršku Borisu Jeljcinu. -20.: Zamjenik predsjednika Aleksandar Ruckoj objavljuje da će biti kandidat za predsjednka u slučaju poraza Borisa Jeljcina. -25.: Referendum - Predsjednik Boris Jeljcin dobiva 58,09 posto glasova na pitanje o povjerenju. Na drugo pitanje, 52,88 posto birača navodi da podržava reforme; 32,64 posto upisanih žele predsjedničke izbore i 41,40 posto prijevremene zakonodavne izbore. -30.: Rat oko Ustava započet je između izvršne i zakonodavne vlasti, a svaka od njih je objavila da će svoj projekt ustava podastrijeti pred 88 regija i republika zemlje. SVIBANJ -1.: Plamen nasilja u Moskvi prigodom 1. svibnja. Sukobi između oporbe (oko 5 do 10.000 manifestanata) i snaga reda prouzročili su smrt jedne osobe i oko 600 ranjenih. LIPANJ -5.: Ustavna konferencija, koja treba prihvatiti prijedlog ustava, otvara se uz bučan odlazak predsjednika parlamenta Ruslana Hasbulatova. Po prijedlogu novog ustava Ruska Federacija je pravna država, demokratska i savezna. SRPANJ -12.: Prva etapa prema prihvaćanju novog ustava je prijeđena prihvaćanjem prijedloga novog ustava od strane zastupnika ustavne konferencije. -27.: Boris Jeljcin razrješuje dužnosti ministra za sigurnost Viktora Baranikova. Predsjedništvo parlamenta poništava to smjenjivanje. KOLOVOZ -6.: Maršal Šapošnjikov, tajnik ruskog Vijeća sigurnosti daje ostavku, ističući odbijanje parlamenta da potvrdi njegovo imenovanje kao i činjenicu da ga je predsjednik Jeljcin držao po strani. -12.: Boris Jeljcin objavljuje da će zakonodavni izbori biti organizirani u jesen, sa ili bez pristanka parlamenta. -13.: Boris Jeljcin okuplja u Petrozadovsku (Karelija) 87 od 88 "subjekata" Federacije (Čečenija odsutna) i objavljuje osnivanje Vijeća Federacije, "legitimnog organa vlasti", koji bi mogao funkcionirati poput mini-parlamenta paralelno s sadašnjim Vrhovnim sovjetom s konzervativnom većinom. -18.:Rusko Vijeće sigurnosti obznanjuje više slučajeva korupcije među visokim dužnosnicima, među kojima je i potpredsjednik Aleksandar Ruckoj, i optužuje vrhovnog tužitelja Rusije Valentina Stepankova za zataškavanje nekih afera. -20.: Boris Jeljcin službeno traži od Vrhovnog sovjeta sazivanje prijevremenih zakonodavnih izbora, bez određivanja datuma. 26.: Mihael Poltoranin, predsjednik Saveznog centra za informiranje i blizak Borisu Jeljcinu podnosi svoju ostavku ruskom predsjedniku. Paralament ga je optužio za korupciju. RUJAN -1.: Boris Jeljcin dekretom "privremeno suspendira s funkcije" potpredsjednika Aleksandra Ruckoja i prvog zamjenika premijera Vladimira Šumejka, zbog "uzajamnih optužbi za korupciju". -2.: Državno tužiteljstvo pokreće sudbeni nalog protiv zamjenika premijera Vladimira Šumejka i bivšeg ravnatelja Saveznog centra za informiranje Mihaela Poltoranina, koje parlament optužuje za korupciju i zlouporabu vlasti. -18.: Boris Jeljcin prihvaća prijevremene predsjedničke izbore. -21.: Jeljcin raspušta parlament i saziva prijevremene zakonodavne izbore za formiranje nove Savezne skupštine. Predsjednik parlamenta Ruslan Hasbulatov poziva na svrgavanje Borisa Jeljcina. Potpredsjednik Aleksandar Ruckoj proglašava se šefom države, optužujući Borisa Jeljcina da je poduzeo državni udar. (Hina) br 232042 MET sep 93