ZNANSTVENI SKUP O NIJEMCIMA U HRVATSKOJ

ZAGREB, 22. rujna (Hina) - "Nijemci u Hrvatskoj jučer i danas" dvodnevni je znanstveni skup koji je počeo poslije podne u Zagrebu u organizaciji Njemačke narodonosne zajednice. O kulturnim, povijesnim, demografskim, etničkim i gospodarskim oznakama njemačkog naroda na području Podunavlja te onima koji su kao nacionalna manjina ostali do danas, govori petnest predavača. Skupu je nazočan i predsjednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava etničkih ili nacionalnih manjina dr. Ljubomir Antić. Tajnik Njemačke narodonosne zajednice Radoslav Karleuš u uvodnoj je riječi kazao da je to prvi skup koji u Hrvatskoj, od stjecanja njene nezavisnosti, organizira jedna etnička manjina i da bi trebao biti modelom za slične skupove drugih manjina. Uz to, značajan je i kao jedan od prvih pokušaja sustavnog istraživanja povijesne sudbine Nijemaca na području Podunavlja, posebice u Hrvatskoj, gdje po zadnjem popisu živi 2635 Nijemaca i 214 Austrijanaca. Govoreći o povijesno-kulturnoj identifikaciji Nijemaca u Hrvatskoj i o njihovu dolasku na područje Podunavlja, Goran Beus Richembergh kazao je da je od 550 tisuća Nijemaca, koliko ih je 1944. živjelo u bivšoj Jugoslaviji, 1980. godine ostalo 40 tisuća od kojih se tek oko 10 tisuća izjasnilo kao Nijemci. Napomenuo je da te brojke nisu pouzdane, najviše zbog nemogućnosti da Nijemci u prvoj i drugoj Jugoslaviji izražavaju svoju etničku pripadnost. Potrebna su, kazao je on, još mnoga istraživanja o njihovom povijesnom postojanju na području bivše Jugoslavije te njihovu kulturalnom i političkom utjecaju na Hrvate, osobito hrvatsko nacionalno buđenje. "I službena njemačka historiografija prihvatila je, zbog svog vlasitog osjećaja nacionalne krivnje, mnoge povijesne činjenice o povijesti podunavskih Hrvata koje ih prikazuju samo kao naciste", kazao je Beus, dodajući da su Nijemci tek u nezavisnoj Hrvatskoj dobili mogućnost da se okupe i započnu takva istraživanja. "Nijemci u Hrvatskoj to trebaju, ne samo zbog svog povijesnog pamćenja, nego da razbiju vlastiti strah, nastao u priješnjim vremenima, te obnove svoj kulturni identitet koji je unatoč svemu preživio", kazao je Beus. Skup je večeras nastavljen izlaganjima o doseljavanju i povijesti Nijemaca u Zagreb, Podravinu i vojne krajine u Hrvatskoj u doba njihova najmasovnijeg doseljavanja od kraja 17. do početka 19. stoljeća. (Hina) mc 221819 MET sep 93