SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Ex-komunisti ponovo dižu glavu u istočnoj Europi Naslov: Radikalne reforme - uz 'socijalu' Podnaslov:Ispitivanja javnog mnijenja u istočnoeuropskim zemljama pokazuju rastuću popularnost bivših komunista u javnom mnijenju, koje je šokirano drastičnim padom životnog standarda i masovnom nezaposlenošću. Oduševljeni pobjedom ljevice na poljskim izborima, neki od tih čelnika tvrde: "Rezultati izražavaju želju birača za radikalnim promjenama, uz prihvatljivu socijalnu cijenu". Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Bivše komunističke partije, udaljene s vlasti u Istočnoj Europi, osim u Rumunjskoj, nakon pada socijalističkih režima na tom području 1989. godine, osvajaju prostor u javnom mnijenju, šokiranom drastičnim padom životnog standarda u posljednje četiri godine te pojavom masovne nezaposlenosti. Većina bivših komunističkih stranaka u Istočnoj Europi, preobraćenih u socijalističke ili demokratske stranke, bučno su slavili u ponedjeljak pobjedu bivših poljskih komunista na zakonodavnim izborima u nedjelju. "Rezultati izbora u Poljskoj predstavljaju veliku pobjedu ljevice", izjavio je Jean Videnov, predsjednik bugarske socijalističke stranke (PSB - bivši komunisti). "Oni izražavaju želju birača za radikalnim promjenama u gospodarskom području, ali uz prihvatljivu socijalnu cijenu". Za glasnogovornika mađarske socijalističke stranke (PSH - bivši komunisti) Imru Szekeresa, "poljski rezultat dokazuje da javno mnijenje u istočnoj Europi traži puteve koji bi im omogućili prijelaz na tržišnu ekonomiju, ali uzimajući u obzir socijalne aspekte te koji ne bi društvo pretvorio u male grupe koje bi se borile jedne protiv drugih". "Pobjednici izbora u Poljskoj nisu komunisti starog kova, već novi poredak ljevice. Srdačno im čestitamo", izjavio je Pavel Konis, glasnogovornik slovačke demokratske ljevice (SDL - bivši komunisti). "Broj nezadovoljnih ne prestaje rasti u istočnoj Europi što se duže čekaju rezultati gospodarskih reformi i dok se broj siromašnih stalno povećava. Određen broj ljudi, posebno umirovljenici i nezaposleni, s nostalgijom se prisjećaju vremena kada se komunistička država brinula za sve i kada nezaposlenost službeno nije postojala", naglašava glasnogovornik bečkog Instituta za usporedna ekonomska istraživanja (WIIW) objašnjavajući uspon bivših komunista. Međunaslov: Samo se Češka razlikuje Bugarska socijalistička stranka i mađarska socijalistička stranka pune su samopouzdanja glede zakonodavnih izbora, predviđenih u tim dvjema zemljama za 1994. godinu. Prema posljednjim ispitivanjima javnog mnijenja s kraja lipnja u Bugarskoj, PSB je sakupila 26,4 posto očekivanih glasova, prema 23,1 posto za antikomunističku skupinu Savez demokratskih snaga. On je s 106 deputata od ukupno 240, glavna parlamentarna podrška sadašnje centrističke vlade Lubena Berova. U Mađarskoj, socijalistička stranka PSH ima uspjeha. U proljeće je pobijedila na parcijalnim izborima i nalazi se na drugom mjestu prema očekivanim glasovima birača, iza mladih liberala FIDESZ, koji su daleko prestigli Demokratski forum (konzervativci) premijera Jozsefa Antalla. Najpopularnije političke ličnosti u Mađarskoj su i dalje Miklos Nemeth i Gyula Horn, dva bivša komunista reformatora, odnosno premijer i ministar vanjskih poslova posljednje komunističke reformatorske vlade prije prvih slobodnih izbora u proljeće 1990. godine. U Slovačkoj, SDL Petera Weissa ostaje drugom političkom snagom u zemlji, iza vladajuće stranke premijera Vladimira Mečijara, HZDS. Ali u ispitivanjima popularnosti, leader bivših slovačkih komunista jasno prednjači pred šefom vlade. Za razliku od toga, bivše komuniste i dalje odbijaju u Češkoj, gdje, prema ispitivanjima, premijer, ultra liberal Vaclav Klaus prednjači pred bivšim komunistima okupljenim u bloku ljevice, koji dolazi tek na četvrto mjesto iza socijal-demokrata i demokratskog saveza. Češka međutim bilježi bolje rezultate u Istočnoj Europi glede nezaposlenosti (trenutno između 3,5 posto i 4 posto) i nada se smanjiti inflaciju na 9 posto u 1994. godini. I konačno u Rumunjskoj, predsjednik Ion Illiescu, bivši glavni ideolog pod komunističkim diktatorom Nicolae Ceausescu i njegova stranka, Demokratski front nacionalnog zdravlja (FDSN), uživaju i dalje povjerenje većine Rumunja, unatoč lošoj gospodarskoj situaciji. (Hina) br 222214 MET sep 93