JESENSKA SJETVA I BERBA KASNIH USJEVA

ZAGREB, 18. rujna (Hina) - Prema Programu jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1993. godine, što ga je na posljednjoj sjednici prihvatila Vlada Republike Hrvatske, ove bi se jeseni trebalo zasijati 271.830 hektara, odnosno 29,3 posto raspoloživih sjetvenih površina u Hrvatskoj. Po procjeni Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, koje je izradilo Program, za ostvarenje jesenske sjetve potrebno je osigurati najmanje 104,3 milijuna njemačkih maraka, a za kreditiranje otkupa iz zaliha kultura kasne berbe još 244,8 milijuna DEM, odnosno ukupno oko 350 milijuna DEM. Ostvarenjem planirane sjetve, opseg ovogodišnje, u odnosu na prošlogodišnju sjetvu bio bi veći za 3,8 posto. Prema Programu pšenicom će se zasijati 215.000 hektara, osam tisuća hektara više nego lani, odnosno 79 posto površina predviđenih za jesensku sjetvu. Najveće površine pod pšenicom, 93 tisuće hektara, odnosno 43,4 posto ukupne sjetve u Republici, bit će, kako se očekuje zasijane na području Slavonije. Povećanje opsega sjetve ove se jeseni očekuje kod gotovo svih kultura, međutim, kako navodi Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, predloženi je program za oko 100.000 hektara ispod višegodišnjeg prosjeka jesenske sjetve u Hrvatskoj. Od 104,3 milijuna DEM predviđenih za ulaganje u ovogodišnju jesensku sjetvu proizvodnja pšenice kreditirala bi se sa 91 milijun DEM, sa oko devet milijuna DEM proizvodnja uljane repice, te sa oko četiri milijuna DEM proizvodnja ječma. Ostale jesenske kulture nisu u režimu zaštite, pa se za iste na razini Republike na bilanciraju sredstva, kaže se u Programu. Opskrbljenost sjemenom pšenice i ostalih žitarica je zadovoljavajuća, pa se bez opasnosti da će se ugroziti vlastite potrebe može dozvoliti i izvoz 10-15.000 tona sjemena pšenice. Dovoljno je sjemena i za sjetvu ostalih kultura. INA-Petrokemija Kutina može bez teškoća zadovoljiti potrebe za mineralnim gnojivima, no nelikvidnosti poduzeća u poljodjelskoj oblasti, visoke cijena gnojiva i nedostatak ulaganja u novu proizvodnju može dovesti do značajnije korekcije korištenja mineralnih gnojiva u jesenskoj sjetvi, upozorava se u Programu. U Programu se upozorava na moguće teškoće u dopremi naftnih derivata na pojedina područja zbog nedostatka većeg skladišnog prostora i isprekidanih kominikacija, te na teško stanje na područjima zahvaćenim ratnim razaranjima kada je riječ o osiguravanju rezervnih dijelova. U Programu jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1993. godine ističe se da je za berbu kasnih usjeva ostalo oko 569 tisuća hektara, odnosno 61,4 posto od ukupno zasijanih površina u 1992/93. Na oko 370.000 hektara je kukuruz te se uz prosječni prinos od 4,41 tonu po hektaru, očekuje ovgodišnja proizvodnja od oko 1,6 milijuna tona, što, kaže se u Programu, može podmiriti domaće potrebe, a i za izvoz će preostati oko 200.000 tona. Preradom 502.000 tona domaće te uslužnom, u Mađarskoj dogovorenoj, preradom 250.000 tona šećerne repe, ovogodišnjom bi se preradom te kulture osiguralo oko 46 posto potreba Hrvatske, pa će za urednu opskrbu, trebati računati na uvoz šećera. Preradom oko 91 tisuće tona uljarica zadovoljilo bi se oko 43 posto potreba za uljem u Hrvatskoj. Za ostvarenje programa berbe kasnih usjeva trebat će putem banaka dodatno osigurati kreditiranje otkupa u iznosu od najmanje 244,8 milijuna DEM. Otkup kukuruza kreditirao bi se sa oko 145 milijuna DEM, šećerna repa sa 33,6 milijuna DEM, suncokret sa 22,2 milijuna DEM, soja sa 17,3 milijuna DEM i duhan 26,7 milijuna DEM. Prema Programu jesenske sjetve i berbe kasnih usjeva roda 1993. godine, sredstva kreditiranje otkup gotovo podjednako bi se usmjerila za poduzeća i zadruge, odnosno poljoprivredna gospodarstva. (Hina) ds 181000 MET sep 93