STRUČNJACI TVRDE: GRADNJA LUKE U NEUMU NEMA NIKAKVA OPRAVDANJA!

SPLIT, 18. rujna (Hina) - Gradnja luke u Neumu, što zahtijeva muslimansko političko vodstvo u Sarajevu, imala bi, kako ocjenjuju stručnjaci u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu, katastrofalne ekološke posljedice. "Ta bi luka izazvala velik pomor školjaka i riba, koje se uzgajaju u Malostonskom zaljevu", ističe voditelj Odjela za marikulturu tog instituta dr. Ivan Katavić. Po njegovim riječima, školjke i ribe, onečišćene otpadima iz luke, bile bi opasne i za zdravlje ljudi, koji bi uzimali tu morsku hranu iz Malostonskog zaljeva. "S obzirom na geomorfologiju neumskoga i malostonskog akvatorija i dominantne vjetrove koji su u svezi s morskim strujanjima, nečistoća i otpad iz prijeporne luke Neum uglavnom bi završavali u vodama u kojima se uzgaja školjka i riba, u mjestima Bistrini, Kutima, Brijesti, Krušćici..., koja se nalaze u Malostonskom zaljevu", objasnio je dr. Katavić. Ti su onečišćivači, dodao je, naftne prerađevine i osobito otrovni naftni dispergatori koje ispuštaju brodovi. "Iz luka i marina dolazi i spoj tribulkositar, koji se upotrebljava za mazanje plovila radi zaštite od obraštaja. Za nj je američki stručnjak Goldberg ustvrdio da je najotrovniji kemijski spoj koji je čovjek ikad izmislio", kaže dr. Katavić, te ističe kako bi sve to onečistilo visokovrijednu hranu (školjke) u Malostonskom zaljevu. Prije ovog rata, nastavio je dr. Katavić, u tom se zaljevu uzgajalo 1500 tona školjaka na godinu, namijenjenih izvozu, a predviđeno je povećati proizvodnju na 5000 tona, što je golema devizna zarada za Hrvatsku. Osim toga, istaknuo je, te su školjke na domaćem tržištu vrlo konkurentna ponuda za privlačenje stranih gostiju na Jadransko, hrvatsko more. "Nećemo valjda nuditi samo ćevapčiće i pljeskavice", upozorio je on. Malostonski zaljev je, kako ističe dr. Katavić, kao pravi prirodni biser uključen u razvojne i ekološke projekte Ujedinjenih naroda i još ga prije ovoga rata, dodaje, specijalizirana agencija UN MEDRAP u Sredozemnom regionalnom projektu za akvakulturu izabrala kao primjer zdrave proizvodnje hrane. "A u MAP-u, Mediteranskom akcionom planu, odnosno programu prioriteta za akvakulturu Sredozemlja, Malostonski zaljev zauzima vrlo važno mjesto", ističe on, te dodaje, kako je taj projekt i jedan od regionalnih projekata Svjetske agencije za okoliš UNEP. Sjedište Regionalnog centra tog projekta je u Splitu, a u njemu je dr. Katavić koordinator za akvakulturu. Prije dva tjedna dogovorena je i suradnja splitskoga Oceanografskog instituta s IFRMAR-om u Parizu, jednom od najvećih europskih ustanova za istraživanje mora, podsjeća dr. Katavić i dodaje da će se po tom dogovoru voditi računa i o zaštiti Malostonskog zaljeva od onešišćenja. Direktor Instituta za oceanografiju i ribarstvo u Splitu dr. Ante Barić, ističe kako je Malostonski zaljev "vrijednost koju treba sačuvati po svaku cijenu. To je idealno mjesto za uzgoj školjaka i ribe, kakvo se rijetko susreće u svjetskim morima", kaže on i dodaje kako bi gradnja luke u Neumu i pojačan pomorski promet bili izvor onečišćenosti što bi ugrozilo Malostonski zaljev. A stručni suradnik u splitskoj Regionalnoj gospodarskoj komori za luke i pomorstvo Ognjen Drnjević ističe kako ni s gospodarskog stajališta gradnja luke u Neumu nema nikakva opravdanja. "To je područje stjenovito, nema dovoljno prostora za lučka skladišta, a osim toga do Neuma nema ni željezničkoga prometa", kaže on, te napominje, kako sve to ima pločanska luka. "Pločanska luka je i dosad pretežito radila za onaj dio Bosne koji će biti Muslimanska Republika", kaže on. "Zahtjev muslimanskoga vodstva da se gradi luka u Neumu za muslimansku republiku Drnjević tumači "političkim motivima, jer bi preko Neuma nabavljali robu za koju ne žele da se zna kakva je i što je". (Hina) mc 181506 MET sep 93