SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov:Dvjestota obljetnica nastanka američkog nacionalnog simbola Naslov: Capitol obilježava svojih 200 godina Podnaslov:Jedan od najpoznatijih i najposjećenijih američkih nacionalnih simbola, ovo je zdanje tijekom svog postojanja stradavalo od požara, topovske paljbe i eksplozija, ali je bilo i poprištem najznačajnijih događaja za SAD, ostajući uvijek "živi spomenik koji je postao simbolom predstavničke 'vladavine naroda' za sve zemlje svijeta" Piše: Robert GREEN, Reuter WASHINGTON - Zgrada američkog Kongresa Capitol u Washingtonu, jedan od najpoznatijih i najposjećivanijih nacionalnih simbola, slavi ovih dana 200-tu godišnjicu svog nastanka. U proteklih 200 godina to je zdanje stradavalo u požarima, bilo meta topovskih tanadi i raznih eksploziva, ali i poprištem najznačajnijih događaja za SAD, kao što su zasjedanje kongresa, predsjedničke inauguracije i obilježavanje nacionalnih dana žalosti. "Ovaj živi spomenik postao je simbolom predstavničke demokracije za sve zemlje svijeta", tvrdi Američko povjesničarsko društvo Capitol. Predsjednik George Washington položio je 18. rujna 1793. godine kamen temeljac buduće vijećnice u ceremoniji koja će biti ponovno oživljena na proslavi 200-te godišnjice tog događaja. Dužnosnici Capitola organizirali su iskapanja kako bi se pronašao navodni kamen temeljac, no nije izvjesno hoće li biti pronađen originalni kamen. Druga ceremonija kojoj će prisustvovati svi vodeći kongresmeni najavljena je za 23. listopada. Tom će prilikom na kupolu Capitola biti vraćen šest metara visok kip Slobode, privremeno uklonjen zbog restauracije koja je trajala pet mjeseci. Kip će na vrh kupole biti postavljen uz pomoć helikoptera. Kongres se definitivno smjestio u Capitolu 1800. godine, dok je ranije zasjedao u New Yorku i Philadelphiji. 1814. godine britanski su ga vojnici spalili gotovo do temelja za vrijeme trajanja Drugog američko-engleskog rata. Capitol je ponovo otvoren 1819. godine, da bi svoj današnji izgled poprimio tek za vrijeme Građanskog rata, kada su dovršeni Predstavnički dom i Senat, te okrugla dvorana s kupolom. Od tada je u više navrata obnavljan i proširivan. "U napredovanju Capitola ljudi će vidjeti znak da namjeravamo nastaviti s Unijom", rekao je predsjednik Abraham Lincoln kada su mu predbacili što obnavlja Capitol dok bjesni Građanski rat. Trupe američke Unije bile su tijekom tog rata smještene u Capitolu. U svrhu njihove opskrbe u prizemlju je otvorena pekara. Međunaslov: Suvremeno i pristupačno zdanje Ovo neoklasicističko zdanje zaprema 1,6 hektara tla, a ima 540 soba i 658 prozora. Ono je spletom tunela i tramvajskih linija povezano sa šest zgrada u kojima su uredi Kongresa i Senata. Sve do 1935. u Capitolu se sastajao i Vrhovni sud, koji danas zasjeda u svojoj vlastitoj obližnjoj zgradi. Predsjedničke inauguracije održavaju se u Capitolu svake četvrte godine od 1801. godine kada je ondje zakletvu položio predsjednik Thomas Jefferson - osim 1945. godine, kada je Franklin Roosevelt zakletvu položio u Bijeloj Kući zbog ratnih mjera štednje. Većina inauguracija održana je na otvorenome, pred stotinama tisuća promatrača, no nekoliko ih je održano unutar Capitola zbog loših vremenskih prilika. Veća Dvorana Doma namijenjena je susretima Senata s Predsjednikom ili inozemnim državnicima, među kojima su se našli i britanska kraljica Elizabeta, Winston Churchill, Charles de Gaulle, Anvar El Sadat, iranski šah, Boris Jeljcin i drugi. 1954. godine trojica Portorikanaca koji su zahtjevali nezavisnost za svoju zemlju, otvorila su s javne galerije Predstavničkog doma vatru na članove Kongresa, ranivši petoricu. Tri bombe eksplodirale su na Capitolu - 1915, 1971. i 1983. godine, no sva tri puta bez ijedne žrtve. Danas se na Capitolu nalaze metalni detektori na svakom ulazu i prepreke namijenjene za zaštitu od automobila-bombi, no i dalje je ostao jedno od najpristupačnijih državnih zdanja u Washingtonu, koje godišnje posjeti preko 7 milijuna turista. U zgradi Rotunde pokopani su predsjednici Lincoln, John F.Kennedy, Dwight Eisenhower i Lyndon Johnson. Predviđeno je i bilo mjesto za osnivača Capitola Georgea Washingtona sa suprugom, koji počiva u svojoj obiteljskoj grobnici u državi Virginiji, no njihova rodbina odbila je premještanje posmrtnih ostataka. U gotovo svakom uredu Capitola nalaze se kompjuteri i kablovska televizija - članovi Kongresa glasuju elektronski. No odaja Senata još uvijek ima tradicionalne pljuvačnice i čelična naliv-pera. Capitol ustvari sam po sebi predstavlja mali grad, koji ima vlastitu policiju, pošte, restorane, liječničku službu, brijačnice i kozmetičare, TV studije, pa i fitness-dvorane... (Hina) br 181334 MET sep 93