SVEČANOST U POVODU DODJELE POČASNOG DOKTORATA SVEUČILIŠTA U ZAGREBU DR. ALOISU MOCKU

U ZAGREBU DR. ALOISU MOCKU ZAGREB, 17. rujna (Hina) - "Cilj javnog dijela svečanosti dodjele počasnog doktorata znanosti našeg Sveučilišta dr. Aloisu Mocku, ministru vanjskih poslova Republike Austrije, je upoznati vas nazočne i cijelu hrvatsku javnost sa samim činom dodjele, a posebice s razlozima zbog kojih je Zagrebačko visoko učilište odlučilo dodijeliti prvi počasni doktorat znanosti u slobodnoj, nezavisnoj i međunarodno priznatoj državi Republici Hrvatskoj upravo dr. Mocku". To je naglasio u pozdravnom govoru rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. Marijan Šunjić, na svečanosti održanoj danas u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, povodom dodjele akademske časti doktora honoris causa Sveučilišta u Zagrebu ministru vanjskih poslova Republike Austrije dr. Aloisu Mocku. Svečanosti su bili nazočni brojni predstavnici političkog i kulturnog života Hrvatske te članovi diplomatskog kora. Ocjenjujući da je današnji događaj "velik i svečan za Republiku Hrvatsku" rektor Šunjić je kratko predstavio životopis te rad dr. Mocka. Promotor i predsjednik Komisije za dodjelu počasnog doktorata prof. dr. Željko Horvatić govorio je o rezultatima znanstvenog i javnog rada dr. Mocka ocjenjujući ih "rijetkim primjerom uspješnog razrješenja temeljne dileme svakog znanstvenika - kako premostiti jaz između teorije i prakse". Potom se nazočnima obratio i dr. Alois Mock prigodnim predavanjem naslovljenim "Tragedija na Balkanu - kamen kušnje za međunarodnu zajednicu i za međunarodni poredak". Istaknuo je da je Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu "od simboličnog značenja za ovakav susret", jer je "kao remek-djelo bečkih arhitekata Fellnera i Helmera i izraz bogatih duhovnih, kulturnih i povijesnih veza koje spajaju današnju Austriju sa svojim susjedima u srednjoj i jugoistočnoj Europi". Potcrtavajući da je zajedničko povijesno iskustvo jedino moguće objašnjenje iskazanog zanimanja Austrijanaca za ratnu tragediju u Hrvatskoj dr. Mock je spomenuo i odbacio "neka predbacivanja da su dobrosusjedski odnosi Austrije i Hrvatske posljedica austrijske pristranosti" dodajući da je "Austriji čak upućena zamjerka da je sustavno surađivala na rušenju Jugoslavije, vodeći se snovima o 'obnovi habsburških prilika'". Naglašavajući da su "Europa i svijet na početku rata u Sloveniji i Hrvatskoj, naivno ironizirali i omalovažavali njegove opasnosti, a koji je u međuvremenu prerastao u daleko najkrvaviji rat u Europi od kraja II. svjetskog rata", dr. Mock je podsjetio da su se "Austrijanci od početka tragičnog ratnog sukoba zalagali za provedbu načela utvrđenih u Povelji Ujedinjenih naroda, Završnom dokumentu KESS-a i Pariškoj povelji". Zalagali su se, kazao je dr. Mock, "za demokraciju, pravnu državu, ljudska prava i prava manjina, socijalno i tržišno gospodarstvo te da se pravo naroda na samoodređenje ne može u novoj Europi suzbiti vojnom agresijom, uz izraženo stajalište da se nasilne promjene granice te Europe ne mogu dopustiti ni pod koju cijenu". Ističući da se "Austrija vodila za navedenim pravilima i načelima kada je valjalo iskazati solidarnost sa žrtvama agresije u Sloveniji i Hrvatskoj", Mock je dodao "da ista vrijede i danas, kada se radi o opstanku Bosne i Hercegovine". Naglasio je da se "današnji pokušaji cijepanja i dijeljenja suverene Bosne i Hercegovine protive najosnovnijim načelima međunarodnog prava, kao i svaka težnja odcjepljivanja dijelova hrvatskog državnog teritorija od matične zemlje". Dr. Mock je također osudio mjere etničkog čišćenja, bez obzira na to koja ih strana i nad kim provodi. Osvrćući se na, kako je kazao, "oštre napade hrvatskih predstavnika iz Bosne i Hercegovine" zbog njegovih izjava u vezi "teških kršenja ljudskih prava u Mostaru i drugim dijelovima Bosne i Hercegovine", dr. Mock je ponovio svoje stajalište da će se i ubuduće "zalagati da se u novoj demokratskoj Europi ne smiju dopustiti dvostruka mjerila". Istaknuvši da, vezano za zbrinjavanje izbjeglica "ni jedna europska država nije dosad učinila nešto što bi se moglo usporediti s Hrvatskom", dr. Mock je dodao da želi zamoliti hrvatske građane da "ni u kom slučaju ne slijede agresivnu politiku izazivača sukoba", jer "treba imati uvijek na pameti da diljem svijeta ima nekih koji samo čekaju povod da u krivici izjednače sve zaraćene strane". Trenutačno je stanje u međunarodnim odnosima ocijenio "razdobljem nevjerojatnih suprotnosti i razilaženja između rasprava u konferencijskim salama i zbivanja na terenu", a proces traženja pravnih normi za međunarodne odnose mukotrpnim i dugotrajnim. Austrijski se ministar vanjskih poslova također založio i za "najhitnije ostvarivanje Vanceovog plana za Hrvatsku" te za "međunarodnu pomoć Hrvatskoj u zbrinjavanju izbjeglica". "Zato što osjećam duboko poštovanje prema hrabrom hrvatskom narodu, znajući za njegov višestoljetni bogati doprinos većoj Europi, ne sumnjam u odlučnost Hrvatske da ustraje na europskom putu", riječi su kojima je dr. Mock zaključio svoje predavanje. U nastavku je svečanosti kipar Kruno Bošnjak, profesor zagrebačke likovne akademije uručio dr. Mocku skulpturu s njegovim likom, koju je prof. Bošnjak izradio u sklopu serije skulptura pod nazivom "Ljudi za sva hrvatska vremena". Glazbeni programa s djelima Mozarta i Sorkočevića izveli su Zagrebački solisti. Obavijest redakcijama: Napomimnjemo da ćemo tekst predavanja dr. Aloisa Mocka na temu "Tragedija na Balkanu - kamen kušnje za međunarodnu zajednicu i za međunarodni poredak" emitirati u cjelosti. (Hina) ds 171356 MET sep 93