SERVIS POSEBNIH NASLOVA NATO-UN

Nadnaslov: NATO podijeljen glede veće neovisnosti od Ujedinjenih naroda Naslov: NATO - globalni policajac? Podnaslov: Zemlje članice podijeljene su oko prijedloga, što kao tajni dokument kruži NATO-ovim stožerom, o dobivanju slobode za upotrebu sile bez prethodnog odobrenja UN, ukoliko se oni pokažu nesposobnim ili nesklonim djelovati u velikim svjetskim krizama. Većina Europljana ne slaže se u tome s Amerikancima. Piše: Nicholas Doughty, Reuter BRUXELLES - Članice NATO-a podijeljene su glede kontroverznog plana prema kojem bi savez dobio slobodu upotrebe sile bez prethodnog odobrenja UN-a, ukoliko se to međunarodno tijelo pokaže nesposobnim ili nesklonim djelovati u velikim svjetskim krizama. Zapadni diplomati navode da ideja, skicirana u povjerljivom dokumentu što kruži sjedištem NATO-a u Bruxellesu, nailazi na podršku Sjedinjenih Država, zabrinutih da bi se NATO mogao raspasti ukoliko na sebe ne preuzme aktivniju ulogu uz ulogu obrane zemalja članica. Washington je također zabrinut zbog postojećih problema s kojima su UN-i suočeni u Somaliji i Bosni te traži veća ovlaštenja za NATO-ovu vojnu komandu pod američkim vodstvom. No većina ostalih zemalja članica mišljenja je kako, unatoč problemima UN-a i nedostatku sredstava, Ujedinjeni narodi moraju zadržati ovlaštenja glede donošenja odluke o tome kada intervenirati u svjetskim krizama. "Za razliku od Amerikanaca, većina Europljana smatra da je veoma nezgodno sada kada su se UN-i našli u poteškoćama, dovoditi u pitanje njihovu ulogu i sposobnosti", izjavljuje jedan diplomat, želeći ostati anoniman. "Malo je vjerojatno da će spomenuti novi plan naići na odobravanje". Odnosi dviju organizacija, kao i njihove odgovornosti, stavljeni su na veliku kušnju zbog situacije u Bosni, a glavni tajnik NATO-a Manfred Woerner jasno je dao do znanja da za savez zahtijeva veću ulogu. "NATO se ne može smatrati instrumentom ili vojnim supotpisnikom koji je podvrgnut Ujedinjenim narodima...Mi trebamo razviti partnerski odnos", izjavio je u govoru prošlog tjedna. Woerner, koji je mišljenja da je kredibilitet saveza poljuljan zbog načina na koji UN djeluje u sukobu na prostorima bivše Jugoslavije, navodi kako NATO nema želje preuzeti autoritet UN-a ili djelovati kao globalni policajac. No on ističe kako savez mora ostaviti otvorenom opciju nezavisnog djelovanja, unutar propisa povelje UN-a. Također je mišljenja da svjetskoj organizaciji nedostaje sredstava, vojne mašinerije i komandne strukture koja bi mogla poduzeti veće vojne operacije. Međunaslov: Da li i kada djelovati mimo autoriteta UN? To bi mogli značiti da bi NATO mogao djelovati bez čekanja prethodnog odobrenja Vijeća sigurnosti UN. No dužnosnici NATO-a naglašavaju da će to biti rijedak slučaj. "Prije svega, sve zemlje članice morale bi biti suglasne s tim da je akcija potrebna u krizama za koje smatramo da ugrožavaju našu sigurnost. Nadalje, do toga bi došlo tek ukoliko bi se uspostavilo da su UN-i stvarno nesposobni za djelovanje", izjavljuje jedan dužnosnik. Odnosi između NATO-a i Ujedinjenih naroda veoma su složeni, ne samo zato što postoji preklapanje u članstvu. Tri vodeće zemlje članice NATO-a, SAD, Francuska i Velika Britanija ujedno su i stalne članice Vijeća sigurnosti. NATO je uvijek bio u stanju odbraniti se od napada bez obzira na UN-e, iako tradicionalno nije bio u mogućnosti koristiti svoju vojnu mašineriju za borbe izvan svojih granica. Dobar je primjer Zaljevski rat protiv Iraka, kada NATO nije bio izravno uključen iako su glavne zemlje saveznice pod vodstvom SAD-a osigurale većinu savezničkih snaga. Nedavno, nakon što je ustanovljeno da kraj Hladnog rata nije Europi donio mir, NATO je svoje operacije proširio izvan svojih granica, iako pod nadzorom UN-a. NATO-ovi vojni zrakoplovi nadgledaju zonu zabrane letenja nad Bosnom dok bi bombarderi trebali djelovati kao podrška snagama UN-a koje se nalaze na terenu. Obje su operacije pod strogim nadzorom UN-a, no čini se da već postoje znakovi koji ukazuju na promjene. Prošlog su se mjeseca članice NATO-a složile da bi mogle krenuti u zračni napad ukoliko ne prestane opsada Sarajeva. Ti bi napadi i nadalje bili poduzeti uz odobrenje UN-a, s tim da bi NATO imao mnogo veća i izravnija ovlaštenja u toj operaciji. NATO bio također mogao odaslati 50.000 vojnika koji bi nadgledali sprovođenje mirovnog sporazuma u Bosni. Službeni Washington već inzistira na tome da se ta akcija sprovede pod zapovjedništvom američke komande NATO-a umjesto da je vode Ujedinjeni narodi. Taj prijedlog je, međutim, sporan za mnoge članice, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i Kanadu, koje su mišljenja da valja poraditi na učvršćivanju autoriteta UN-a. Europski saveznici tvrde kako je autoritet UN-a potreban kako bi dao moralni autoritet mirovnim operacijama ili pak drugim vojnim operacijama, te da bi bilo teško uključiti trupe iz drugih zemalja izvan NATO-a kada bi Savez preuzeo vodstvo u tim misijama. (Hina) br 172137 MET sep 93