INTERVIEW PREDSJEDNIKA TUĐMANA "NEDJELJNOJ DALMACIJI"

ZAGREB, 15. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dao je interviewu za novi broj "Nedjeljne Dalmacije" od 15. rujna, iz kojeg Hina objavljuje pojedine dijelove. Na pitanje kako objašnjava najnoviju eskalaciju sukoba na tlu Republike Hrvatske te što je izazvalo reakciju hrvatske oružane sile, predsjednik Tuđman je kazao da je "hrvatski protuudar izazvan ponašanjem ekstremista koji se suprostavljaju mirnom rješenju sukoba". Podsjetio je da su, u trenutku kad je trebalo postići sporazum o prekidu vatre, u UNPA zone ubačene nove vojne postrojbe iz Srbije i BiH te da je došlo do njihovih diverzantskih upada. "Ova naša vojna operacija na području Gospića ne znači promjenu hrvatske politike. To je samo odgovor na provokacije, a mi ostajemo dosljedni u opredjeljenju da se, po mogućnosti i uz goleme napore, UNPA zone političkim putem uključe u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske". "Mi smo dosljedni u politici mirnog rješenja, ali dokazali smo u masleničkoj akciji, a i sada na području Like da nećemo trpjeti odgađanje rješavanja komunikacijskih problema i da nećemo trpjeti terorističke provokacije od strane srpskih ekstremista". Hrvatski predsjednik napomenuo je da je Hrvatska operaciju u Lici smatrala završenom, no pobunjenici su pokušali protuudar pa su ponovno doživjeli poraz. "Sada ekstremisti pokušavaju Hrvatsku uvući u totalni rat", kazao je dr. Tuđman. Hrvatska se neće "dopustiti isprovocirati", rekao je, podsjetivši da je naredio da hrvatske snage ne odgovaraju na te provokacije čiji je cilj komporomitacija službene hrvatske politike u svijetu. Pri tom istaknuo je da Hrvatska raspolaže vojnim snagama koje su u stanju riješiti sukob ako izostane političko rješenje. "Učinit ćemo sve da izbjegnemo provokativno uvlačenje u rat u trenutku kad UN, EZ i SAD preporučuju neka sa svoje strane budemo krajnje fleksibilni u pronalaženju mirnog rješanja na tlu cijele bivše Jugoslavije", kazao je predsjednik Tuđman. Na pitanje do kada će službena hrvatska politika trpjeti odugovlačenje s političkim rješenjem sukoba, dr. Tuđman je kazao da je hrvatsko strpljenje doista pri kraju. "Ostvarenje hrvatskih državnih ciljeva, što nedvojbeno uključuje oslobađanje danas okupiranih područja, koja su još i pod zaštitom mirovnih snaga te i njihovo uključenje u ustavno-pravni poredak Republike, mora biti učinjeno sa što manje gubitaka kako ljudskih tako i materijalnih, i u skladu s međunarodnim okolnostima. Ne smijemo se dovesti u situaciju da i protiv nas budu uvedne sankcije te da za nekoliko godina bude odgođena gospodarska obnova zemlje, odnosno gospodarska obnova i turistička privreda", istakao je hrvatski predsjednik. Na pitanje kako gleda na ugrožavanje hrvatskog suvereniteta od strane brodova NATO-a, predsjednik Tuđman je rekao da "NATO nije organizacija imuna od nesuglasica unutar članica, pa se tako neke zemlje ponašaju u našem moru kao u svojoj koloniji, odnosno otvoreno pokazuju svoju nenaklonost. Naravno da takvo ponašanje kao suverena država nećemo dopustiti". Na pitanje o mandatu UNPROFOR-a, predsjednik Tuđman je kazao da ne možemo biti zadovoljni kako je UNPROFOR izvršio svoju zadaću, ali je pritom podsjetio da UNPROFOR nije imao ovlaštenja ni opreme da svoju zadaću provede silom. "Ovih ćemo dana postaviti zahtjev da ne može biti govora o produženju mandata ne počne li UNPROFOR provoditi svoju zadaću. To znači da ćemo tražiti neka se osigura provedba sporazuma o prekidu vatre i neka se pristupi provedbi Vanceova plana. Taj plan obuhvaća razoružanje srpskih paravojnih formacija, osiguranje svih vrsta komunikacija, otvaranje dalekovoda i naftovoda, što treba rezulirati postupnim uključenjem UNPA zona u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Istodobno ćemo ponoviti stav da smo spremni Srbima u Hrvatskoj zajamčiti ono što smo Ustavom i Ustavnim zakonom osigurali svim manjinama pa tako i njima. Istodobno ćemo svijet podsjetiti da u UNPA zonama živi polovica ukupnog broja Srba u Hrvatskoj". Istaknuvši da druga polovica Srba koja živi izvan UNPA ima svoje predstavnike u Vladi Republike Hrvatske i hrvatskom Saboru, dr. Tuđman je rekao da je "iz toga vidljivo da nije riječ o problemu građanskih i etničkih prava građana Hrvatske, nego o agresiji Beograda i organiziranoj pobuni dijela srpskog pučanstva". "Podsjetit ćemo međunarodne čimbenike kako smo spremni da s provedbom ovih zadaća o kojima sam govorio osiguramo Srbima da odmah provedu izbore u dvama kotarima u kojima imaju većinu te tako organiziraju samoupravu. Spremni smo čak, osim one amnestije koju smo zakonom osigurali, provesti i novu za sve koji su prisilno mobilizirani i gurnuti u rat, osim, razumije se, onih koji su izravno počinili ratne zločine. Ići ćemo s odlučnim postavljanjem naših zahtjeva prema međunarodnoj zajednici i s krajnjom širokogrudnošću prema srpskom pučanstvu u UNPA zonama". Predsjednik Tuđman napomenuo je da "ne možemo prihvatiti gledište nekih međunarodnih čimbenika, pa i kada je riječ o našim prijateljima, kako možemo čekati da se problem hrvatsko-srpskih odnosa riješi kroz nekoliko godina sam po sebi. Na pitanje što će Hrvatska učiniti produži li Vijeće sigurnosti UN jednostrano mandat mirovnih snaga, hrvatski je predsjednik kazao da Vijeće sigurnosti može donijeti takvu odluku. "U svakom slučaju prema odluci Vijeća sigurnosti morat ćemo se ponijeti vrlo odgovorno, ali je sasvim sigurno da će se Hrvatska ponašati kao suverena zemlja. Nećemo dopustiti nametanje rješenja koja su protiv naših životnih interesa. Već danas upozoravamo kako nisu istinite tvrdnje da bi otkazivanje mandata UNPROFOR-u otežalo položaj Hrvatske. Ako Vijeće sigurnosti ne prihvati naše zahtjeve i mirovne snage odu, ekstremisti iz UNPA zona bit će u znatno nepovoljnijem položaju. Danas ekstremisti mogu djelovati pod zaštitom mirovnih snaga, a kada toga ne bude doći će do izražaja i oni Srbi koji su za mirno rješenje". Na upit postoje li pretenzije prema hrvatskoj obali, kako od Srba, tako i od Muslimana te je li moguća razmjena pojedinih dijelova obale za neke druge strateške teritorije, odnosno je li moguće Muslimanima dati izlaz na more, dr. Tuđman je odgovorio da je formalno Neum u sastavu BiH pa "prema tome mi o tome ne možemo odlučivati", te dodao da "posebno treba isticati, kada se govori o problemu Neuma, ekološku nemogućnost da se ondje gradi luka." Predsjednik Tuđman je ocijenio da je "traženje izlaza na more od Hrvatske, a ne od Crne Gore, očito u skladu s velikosrpskom koncepcijom. Kada bi Muslimani dobili izlaz kod Neuma, lakše bi i Srbi došli do područja Dubrovnika kada im je već propao cilj osvajanja do Karlobaga. Pitanje muslimanskog interesa za izlaz na more može se riješiti slobodnom carinskom zonom u luci Ploče, što smo već predložili". Osvrćući se na srpski prijedlog ustupanja vrha Prevlake u zamjenu za zaleđe Dubrovnika, dr. Tuđman je kazao da je zaleđe Dubrovnika teritorij BiH te da njime ne može trgovati nitko iz SRJ. "Ako se u budućnosti bude moglo raspravljati o tome, bit ćemo spremni razmotriti je li u našem interesu ustupiti sam vrh Prevlake, na kojem nema živih bića, za dio teritorija koji bi osigurao Dubrovniku dublje zaleđe." "Naglasio bih da ne dolazi u obzir zamjena ni jednog djelića nastanjenog teritorija, dakle ni Konavala, ni bilo kojeg drugog naselja." Na pitanje o češćim boravcima u Splitsko-dalmatinskoj županiji, predsjednik Tuđman je kazao da je u Dalmaciji boravio zato što je ona ugrožena ratnom opasnošću više nego neki drugi dijelovi Hrvatske te zbog njenog značaja u pomoći Hrvatima u BiH. "U BiH bije se bitka za stratešku sigurnost hrvatske države u budućnosti", kazao je dr. Tuđman te napomenuo da su naše granice vrlo nesigurne ako u zaleđu Dalmacije ne živi hrvatsko pučanstvo. Osvrćući se na kritike na račun pomoći zapadnoj Hercegovini, predsjednik Tuđman je istaknuo da "nismo zaboravili ni Hrvate iz drugih dijelova BiH". "Jasno je da je jedino rješenje unija republika i da će oni Hrvati koji ostanu izvan Hrvatske Republike Herceg-Bosna svoja građanska i nacionalna prava uživati na osnovi reciprociteta". Dodao je da bi demografska opstojnost Hrvata u BiH bila dovedena u pitanje u unitarnoj državi BiH. Na mogućnost da Srbi zatraže preslikavanje rješenja krize u BiH na Hrvatsku, predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman na kraju interviewa za novi broj "Nedjeljne Dalmacije" odgovorio je da ti slučajevi nisu isti. "U Hrvatskoj treba biti rješeno pitanje jedne manjine i tu nitko ne postavlja znak pitanja". (Hina) sp 151514 MET sep 93