SERVIS POSEBNIH NASLOVA KANADA MIR

Nadnaslov:Somalija i Bosna - težak test za mirovne misije Ujedinjenih naroda Naslov: Trebaju li UN stalne multinacionalne snage? Podnaslov:Kanadski vojni stručnjaci upozoravaju na tešku situaciju u koju su dospjele mirovne misije UN, neodgovarajući komandni sustav i problematičnu ulogu i poziciju Amerikanaca pri učešću u mirovnim operacijama Piše: Anthony BOADLE, Reuter OTTAWA - Pojačane borbe u Somaliji i neprestano krvoproliće u Bosni dovodi mirotvorne misije UN-a pred veliku kušnju i daje dodatnu težinu zahtjevima za stalnim multinacionalnim snagama koje bi nadgledale stanje u svijetu nakon Hladnog rata, ističu kanadski vojni stručnjaci. "Razumno gledano, Amerikanci ne razumiju što znači mirovna misija", smatra pukovnik Alex Morrison iz kanadskog Instituta za strateška istraživanja. "Oni još nisu shvatili činjenicu da odlazak u mirovnu misiju ne podrazumijeva ubijanje slabijih". Kanada, jedna od najzastupljenijih zemalja u mirovnim misijama, svesrdno je podržala prijedlog glavnog tajnika UN-a Butrosa Galija za osnivanje pričuvnog sastava, sastavljenog od kontingenata mirovnjaka koje bi se u kratkom roku osigurale zemalje članice. Stručnjaci kao što je Morrison navode kako su SAD danas jedina zemlja u svijetu koja može osigurati broj vojnika potreban da bi se sproveo mirovni plan u sukobima kakvi bjesne na području bivše Jugoslavije i u Somaliji. No SAD se opiru staviti svoje trupe pod komandu UN-a, pa u mirovnoj operaciji u Somaliji u kojoj od ukupno 24.000 vojnika sudjeluje i 3.000 američkih, njihove snage za brzo djelovanje ostaju pod američkom komandom. Morrison, bivši čelnik kanadske vojne delegacije pri UN-ima s 34-godišnjim iskustvom u vojsci, navodi kako je se u Somaliji radi o veoma složenoj operaciji, koja uključuje trupe iz raznih zemalja s različitim stupnjevima kompetencije. "Komandni sustav nije onakav kakav bi trebao biti. Neke su trupe pod komandom turskog generala, a neke pak druge američke trupe su pod nacionalnom američkom komandom...To u sprovođenju operacija izaziva gomilu poteškoća". Razlike u komandnoj strukturi povećavaju rizik korištenja borbenih trupa za sprovođenje kontrole nad masama građana kao što je to slučaj u Somaliji, navodi. Početkom ove godine, kanadske su mirovne postrojbe zatražile dozvolu za upotrebu suzavca kako bi se uspostavila kontrola nad masama stanovnika. U tome ih je spriječio američki zapovjednik multinacionalnih snaga koji je u prosincu stigao u Somaliju, navode kanadski vojni istraživači. Iako su Kanađani obučeni za upotrebu suzavaca, a u svojim rezervama ga imaju u izobilju, zapovjednik Johnson je odbio zahtjev i izričito zabranio upotrebu sličnih sredstava u brojnim prilikama, navedeno je prilikom kraćeg uvida o smrti četvorice Somalijca koje su usmrtili kanadski vojnici. Međunaslov: Mirovna misija znači zaštitu, a ne ubijanje Kanađani kažu da bi se upotrebom suzavca izbjegla upotreba smrtonosnih sredstava. "Upotreba suzavca je mnogo primjerenija nego li ubijanje žena i djece...puno je bolje koristiti suzavac nego li izvesti napad komandosa na kuću koju koriste djelatnici UN-a", navodi Morrison. Čak su i Kanađani, koji su doslovce imali ulogu pionira u sprovođenju moderne mirovne operacija 1956. godine za krize u Sueskom kanalu, a nakon toga sudjelovali u gotovo svim mirovnim operacijama UN-a, u Somaliji stavljeni na kušnju. Spomenuta je tradicija okaljana smrću Somalijca koji je bio u kanadskom pritvoru. Četiri člana elitne padobranske jedinice našla su se pred licem pravde pod optužbom za mučenje i ubojstvo. Kontroverze su izašle na vidjelo kada su se Kanađani počeli pitati o svojoj ulozi unutar mirovnih operacija, svjesni da UN-i nisu u stanju zaustaviti klanje u Bosni. "Kanađani se pitaju: 'Zašto smo tu kada nismo u stanju spasiti ljudske živote? Nismo li dok sjedimo i gledamo suučesnici etničkog čišćenja?'", kaže politolog sa sveučilišta u Torontu John Kirton. Kanadske trupe povučene su sa Cipra u lipnju ove godine, nakon 28 godina uspješnog razdvajanja tamošnjih dviju etničkih zajednica. "Ranije su mirovne misije davale rezultate, a sada, čini se, ne. Stanje postaje sve gore, pa se Kanađani pitaju: 'Zašto smo ovdje?'", navodi Kirton. S više od 4.000 vojnika u inozemstvu ili 10 posto od ukupnog broja vojnika koji sudjeluju u mirovnim misijama UN-a, kanadske su snage došle do svoje granice te službena Ottawa apelira na druge nacija da pomognu pri nošenju ovog teškog tereta. Neki analitičari tvrde da SAD ne raspolažu komandnim sustavom koji bi mogao voditi međunarodne snage, dok je korištenje časnika iz različitih zemalja koji nikada nisu sudjelovali u zajedničkim vježbama uzrokom brojnim teškoća. Italija je oštro kritizirala ubijanje žene i djece u Mogadishuu, navodeći kako bi operacija, umjesto pod kontrolom UN, trebala biti stavljena pod kontrolu NATO-a ne bi li se poboljšala organizacija. Morrison je pak mišljenja da ne postoji riješenje po kojem sve "još više ne bi bilo u rukama Amerikanaca. "Svijet je suočen sa veoma teškim izborom: Prihvaćate li američke postrojbe i dajete li Amerikancima odgovarajuću kontrolu nad operacijama ili ih ne prihvaćate i ništa neće biti riješeno?" (Hina) br 152210 MET sep 93