GOVOR PREDSJEDNIKA TUĐMANA NA OTVARANJU JESENSKOG MEĐUNARODNOG ZAGREBAČKOG VELESAJMA

ZAGREBAČKOG VELESAJMA ZAGREB, 13. rujna (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman proglasio je danas jesenski međunarodni zagrebački velesajam '93 otvorenim. Obraćajući se nazočnima, predsjednik Tuđman je kazao da je otvaranje najveće ovogodišnje gospodarske priredbe u zemlji prigoda da se istaknu neke bitne odrednice hrvatske gospodarske politike i stanja u kojem se nalazimo. "Hrvatska se jasno opredijelila za izgradnju modernog gospodarskog sustava zasnovanog na načelima slobodnog tržišta, privatnog vlasništva i poduzetništva s težnjom što svrhovitijeg povezivanja hrvatskog gospodarskog sustava sa svjetskim, odnosno s ciljem što uspješnije suradnje i razmjene na svim područjima", kazao je dr. Tuđman. Hrvatski je predsjednik istaknuo da to znači našu odlučnost da hrvatsko gospodarstvo gradimo kao otvoreno gospodarstvo za inozemne ulagače i posebno za sve iseljene hrvatske ljude koji su spremni i žele svojim znanjem, iskustvom i kapitalom sudjelovati u obnovi i izgradnji hrvatskoga gospodarstva i hrvatske domovine. "Svi razgovori što ih često imamo sa stranim poslovnim ljudima i bankarima potvrđuju takvu našu opredjeljenost, a i njihovu vjeru, čak u sjajne izglede hrvatskog gospodarstva", kazao je predsjednik Tuđman. "Ipak", nastavio je, "kao ozbiljni i razumni gospodarstvenici svjesni smo da se problemi što ih je Hrvatska naslijedila iz razdoblja bivše Jugoslavije i socijalizma ne mogu razrješiti lako, a niti u veoma kratkom roku. Razumije se, preobrazbu hrvatskog gospodarstva otežavaju posljedice nametnutog nam okrutnog rata s kojim smo nažalost još i danas suočeni". Predsjednik Tuđman je podsjetio da je gospodarstvo bivše Jugoslavije bilježilo cijelo jedno desetljeće, sve od 1980. godine, trajno nazadovanje, dezinvestiranje, inflaciju i stagnaciju što je naročito teško pogađalo Hrvatsku. Stope rasta industrijske proizvodnje u bivšoj Jugoslaviji godinama su bile niže od jedan posto, a u nekim godinama i negativne. Lipnja 1989. industrijska proizvodnja zabilježila je pad čak od devet posto godišnje. Podsjetivši da je Hrvatska naslijedila iz bivše Jugoslavije vrlo visoku stopu inflacije koja je u siječnju 1990. dosegla čak krajnje opasnih 45,84 posto mjesečno, predsjednik Tuđman je kazao da je Hrvatska, prema procjenama Hrvatske gospodarske komore, u jugoslavenskoj federaciji trpila godišnji neto odliv od najmanje 2,5 milijardi američkih dolara. "Iz bivšeg jugoslavenskog socijalističkog sustava naslijedili smo ispražnjene banke s obezvrijeđenim štednim ulozima građana. Republika Hrvatska je, da bi spriječila potpuni raspad naslijeđenog bankarskog sustava, a također zaštitila građane i njihove uloge, preuzela na svoj proračun kao javni dug više od pet milijardi njemačkih maraka tzv. stare devizne štednje. Tako smo i bankama pružili priliku da opstanu i postupno povrate povjerenje", kazao je dr. Tuđman istaknuvši da je do toga i došlo, što se očituje u rastu nove devizne štednje građana u hrvatskim bankama. "Ipak, protekle tri godine hrvatske samostalnosti bile su godine velikih napora i velikih promjena u hrvatskom gospodarstvu, a pri tome su problemi veoma različiti prema različitim granama", rekao je predsjednik Tuđman. "Industrija koja je prije ovoga rata doprinosila brutto društvenom proizvodu 30 posto, ratom i raspadom istočnoeuropskog i jugoslavenskog tržišta došla je u tešku krizu. Izgubljena su tržišta istočnoeuropskih zemalja i većine jugoslavenskih republika. To je posebno osjetila strojogradnja koja je pretežito izvozila na istočno tržište, a brodogradnja koja je i prije patila od neefikasnosti sada se susrela sa smanjenim narudžbama, gubitkom povjerenja inozemnih naručilaca zbog ratnog rizika te s povećanim problemom dugoročnog financiranja. Znatni metalurški kapaciteti uništeni su ratom", kazao je Predsjednik, napomenuvši da se najbolje snašla industrija potrošnih dobara i tekstilna konfekcija koja je i prije izvozila na zapadna tržišta, a koja je probleme s nepovjerenjem i ratnim rizikom kompenzirala konkurentnošću. "Premda su na mnogim područjima, čak i zbog ratnih potreba, postignuta oživljavanja, ipak, u ukupnoj industriji i u 1993. još uvijek bilježimo negativne posljedice promjena i rata", rekao je hrvatski predsjednik. Predjsednik Tuđman podsjetio je da hrvatsku poljoprivredu čini šesto velikih bivših društvenih poduzeća, ali i oko šesto tisuća malih porodičnih posjeda. Velika poduzeća drže 20 posto često ponajbolje zemlje i proizvode 50 posto tržišnih proizvoda, pretežno pšenicu i žitarice, kazao je te dodao da su najveće državne pogodnosti, uključivo povoljne kredite i subvencije, do jučer bile usmjerene upravo samo u ta velika poduzeća. "Ove godine smo prekinuli nepovoljna kretanja, postigli vrlo dobru žetvu, pomogli seljaku i selu i vjerujemo da smo zaustavili padanje poljoprivredne proizvodnje. Hrvatska može mirno očekivati zimu", istaknuo je predsjednik Tuđman. Hrvatski je predsjednik ukazao na posebno pogubne utjecaje rata na turizam. "Broj noćenja je smanjen sa 40 milijuna u 1989. na tri milijuna u 1991. godini. U ovoj godini prekinuli smo s padajućim kretanjima u turizmu, hrvatski turizam ponovno napreduje. Samo u prvih pola godine broj noćenja stranih gostiju povećan je za 89 posto, a ukupan broj noćenja za 43 posto. Visoke stope rasta što ih bilježi hrvatski turizam ove godine obećavaju i potvrđuju da je moguć hrvatski gospodarski preporod uz visoke stope gospodarskog rasta", rekao je dr. Tuđman. Podsjetio je da je građevinska industrija koja je sudjelovala u hrvatskom brutto proizvodu s oko sedam posto, a u velikoj mjeri je radila na inozemnim gradilištima, također posljednih godina osjećala nedostatak domaćih ulaganja i radova. "Zaposlenost je za trećinu smanjena od 1988. godine. Ipak ona bilježi rezultate na inozemnim i domaćim gradilištima. Mi uspijevamo i u ovim teškim vremenima pokrenuti brojna gradilišta, a već puštamo u promet desetke kilometara prijeko potrebnih prometnica". Istaknuo je da su sačinjene računice koje upućuju na to da bi se Hrvatska mogla upustiti i u poduhvat auto-ceste vrijedne oko 660 milijuna US dolara uz potrebu ulaganja svježeg novca od samo šezdesetak milijuna dolara. "Sav drugi iznos, a i nezaposleni strojevi i radnici već postoje tu oko nas samo ih treba pokrenuti", rekao je dr. Tuđman. "Kad je riječ o našoj gospodarskoj situaciji valja imati na umu da je, osim neprocjenjivih gubitaka ljudskih života i stradanja, rat Hrvatskoj donio izravne goleme gospodarske štete", kazao je, podsjetivši da su ukupne neposredne ratne štete procjenjene na oko 20 milijardi dolara, što su približno dva brutto proizvoda iz 1992. godine. "Posebno su velike štete na stambenim objektima: oko 16 posto kuća je uništeno i oštećeno, također 30 posto proizvodnih kapaciteta električne energije, isto toliko komunikacija, cesta, a oko 70 posto turističkih kreveta potrebno je obnoviti." Predsjednik Tuđman istaknuo je da su posljedice rata nužno prouzrokovale pad životnog standarda, da se plaće neizbježno smanjuju i već u 1992. godini padaju na trećinu od onih prije rata. "Na tom području već u ovoj godini bilježimo pozitivne promjene, zaustavljeno je smanjenje plaća, a one su u posljednih osam mjeseci znatno porasle i iznose u prosjeku već oko ili čak i više od 200 njemačkih maraka", rekao je dr. Tuđman. "Stvarajući devizne rezerve hrvatsko gospodarstvo ponovno je potvrdilo svoju žilavost i životnost. U Narodnoj banci bivše Jugoslavije ostaju milijarde američkih dolara deviznih rezervi, a dio njih je Srbija upotrijebila u ratu protiv Hrvatske", kazao je predsjednik Tuđman, napomenuvši da danas procjenjuje da preostale rezerve bivše jugoslavenske Narodne banke iznose oko tri milijarde dolara. "Samostalna Hrvatska počinje bez deviznih rezervi, no zahvaljujući žilavosti hrvatskog gospodarstva i njegovoj izvoznoj usmjerenosti, kao i spremnosti svojih građana na odricanja i podjelu ratnih tereta Hrvatska je postupno povećavala devizne rezerve pa je u prosincu 1992. imala 66,8 milijuna američkih dolara, a već u kolovozu ove godine hrvatske devizne rezerve iznose 1,2 milijarde dolara", kazao je dr. Tuđman, naglasivši da je tajna hrvatskih deviznih rezervi i u sve većoj izvoznoj okretnosti i sposobnosti hrvatskog gospodarstva. "Hrvatsko gospodarstvo danas je izvozno usmjereno i više od 50 posto proizvoda se razmjenjuje sa svijetom. Rat u Hrvatskoj, a nakon toga i sada u BiH, briga o stotinama tisuća izbjeglica i prognanika, ratne štete i problemi obnove bili su, i danas su objektivan pritisak na rast javne potrošnje, a onda u našim prilikama i pritisak na rast deficita javnog sektora. To su zahtjevi koje nije moguće rještavati samo restrikcijama, a izlaz se mora tražiti u jačanju proizvodnje i opće gospodarske aktivnosti", kazao je dr. Tuđman. "Stoga je pred hrvatskom gospodarskom politikom prvotni cilj povećanje proizvodnje, zaposlenosti i potrošnje pučanstva. Da bismo to postigli svojom gospodarskom politikom želimo što prije obuzdati inflaciju. Svjesni smo da je to preduvjet rastu proizodnje, oživljavanja gospodarstva i poboljšavanja životnih uvjeta stanovništva", naglasio je predsjednik Tuđman. Podsjetio je da su nedavno šestorica uglednih američkih ekonomista, među njima i tri nobelovca, uputila otvoreno pismo vladama europskih zemalja u kojemu plediraju za preispitivanje ciljeva gospodarske i monetarne politike dajući prvenstvo smanjivanju nezaposlenosti i izlasku iz recesije koja je zahvatila i najrazvijenije zemlje svijeta i one koje nisu ni izdaleka imale takve poteškoće kao mi s ratnim posljedicama. "Nezaposlenost je u nas, po statističkim podacima, oko 17 posto, no brojni primjeri ukazuju da je ona realno znatno niža, a nedvojbeno je da se već događaju pozitivne promjene i u tom području", naglasio je dr. Tuđman. "Zaposlenost u privatnom sektoru u ukupnoj zaposlenosti porasla je sa 7,2 posto od travnja 1992. na 9,5 posto u travnju ove godine, a razina zaposlenosti u privatnom sektoru u odnosu na prosjek 1990. porasla je do travnja 1993. godine za 81,4 posto", naveo je dr. Tuđman. "Nema tržišne ekonomije i poduzetničkog gospodarstva bez kredita. Poduzetnički poduhvat počinje na kreditima poduzetnikovih dobavljača tzv. trgovački krediti. Na kreditima koje dnevno milijuni dobavljača daju milijunima poduzetnika počiva sustav slobodnog poduzetništva. Praktično, nema u svijetu gospodarstva koje se naziva tržišnim, a da posluje isključivo na gotovinskom plaćanju, zato i mi u hrvatsko gospodarstvo moramo vratiti sve oblike modernih načina plaćanja, kredita i hipotekarnog kreditiranja", rekao je predsjednik Tuđman. "Hrvatska se danas, nakon što je izvojevala pobjedu u ratu za demokraciju i neovisnost, bez ijednog dolara inozemnog zajma, oslonjena samo na vlastite snage, na žrtvu i odricanje domovinske i iseljenje Hrvatske nalazi pred povijesnim izazovom provedbe hrvatskog gospodarskog preporoda", naglasio je hrvatski predsjednik, napominjući da u tome svoju ulogu ima i ova međunarodna gospodarska velesajamska izložba. Podsjetio je da je Zagreb grad s dugom tradicijom sajmovanja, da zapisi o prvom Kraljevskom sajmu potječu još iz 1094. godine, te da je on, uz Markov sajam, bio preteča modernom sajmovanju u Zagrebu i šire, u ovom dijelu Europe. "Po uzoru na Europu, u Zagrebu je 1841. osnovano Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, potom su diljem Hrvatske usljedile njegove podružnice i gospodarske izložbe, među kojima ima posebno značenje ona održana u Zagrebu 1864. koja je bila prva hrvatska gospodarska priredba", podsjetio je, te nastavio: "Tradicija se nastavlja osnivanjem Zagrebačkog zbora 1907., a 1909. Zagrebački zbor postaje prvi moderni međunarodni sajam uzoraka u ovom dijelu Europe pa je i član utemeljitelj Unije međunarodnih sajmova. Za razvitak današnjeg Zagrebačkog velesajma važna je 1956. kada je bio suočen s pokušajem ukidanja i preseljenja u Beograd, ali je zaslugom Većeslava Holjevca Zagrebački velesajam spašen i preseljen na novu, sadašnju, lokaciju preko Save". "Posljednjih godina Zagrebački velesajam dijeli sudbinu hrvatskog gospodarstva, čemu smo i danas svjedoci. Bez obzira na nametnuti nam rat, koji je ugrozio i sam opstanak demokratske Hrvatske, te na sve izazvane poremećaje u hrvatskom gospodarstvu, ovaj Velesajam živi i odražava svoje i naše prilike jasno pokazujući svijetu da hrvatsko gospodarstvo živi i djeluje, prilagođava se i preustrojava proizvodeći uvijek nove i raznovrsne proizvode i usluge", istaknuo je predsjednik Tuđman. "Ove godine Velesajam će ugostiti više od 1.200 izlagača iz 40-tak zemalja, što je znatno povećanje u usporedbi s prijašnjim poratnim godinama. To je znak da su počela pozitivna kretanja oživljavanja hrvatskog gospodarstva, ali i znak da poslovni svijet želi na hrvatsko tržište i računa na suradnju s hrvatskim poduzećima", kazao je dr. Tuđman. "Učinit ćemo sve da se pozitivna kretanja u gospodarstvu nastave i razviju, a otklone sve uočene slabosti i nepravilnosti. Svjesni smo svih ograničenja koja priječe još brži gospodarski razvitak Hrvatske i ustrajno ćemo raditi na njihovom otklanjanju. Demokratska Republika Hrvatska i njezino gospodarstvo ima volju i snagu da se suoči i usavršava u tehnološkom i tržišnom smislu. Ono će biti ne samo sastavni, već i prospreritetni dio otvorenog europskog i svjetskog gospodarskog sustava. Pred nama je cilj izgradnje moderne i bogate Hrvatske, države socijalne pravde i gospodarstva, slobodnog poduzetništva. I ova gospodarska izložba potvrda je da ćemo u tome uspjeti", rekao je na kraju svog govora predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. (Hina) ds 131112 MET sep 93