SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: PLO je spreman, no tko će platiti uvođenje samouprave? Naslov: Kako namaći potreban novac? Podnaslov: Palestinci su spremni ustanoviti svoju vlast na okupiranom području, no troškovi uvođenja palestinske vlasti zadaju glavobolju onima koji inače podržavaju sporazum, očekujući od njega smanjenje napetosti i opasnosti u tom dijelu svijeta Piše: Youssef AZMEH, Reuter DUBAI - Palestinci su spremni ustanoviti svoju vlast na okupiranim teritorijama četiri mjeseca nakon što potpišu sporazum s Izraelom, no i dalje se postavlja pitanje: "Otkuda namaći novac da se takvo što financira?". Službeni Washington nastoji ustanoviti hitan fond od 590 milijuna dolara kako bi se namirili troškovi uvođenja palestinske vlasti, no čini se da do sada američke vlasti nisu uspjele dobiti čvrste garancije od mogućih donatora, tvrde diplomati. Svjetska je banka otkrila postojanje gospodarskog razvojnog plana namijenjenog Zapadnoj obali i Gazi vrijednog 4.3 milijarde američkih dolara, koji bi pokrivao razdoblje od slijedećih osam do deset godina - što je pokazatelj goleme gospodarske krize na tom području. Banka je pozvala Izrael kao i njegove arapske susjede na sastanak koji bi se trebao održati 20. rujna u Washingtonu, kako bi se o raspravilo o izvješću. No diplomati u Zaljevu navode kako su na pregovore trebali biti pozvani ekonomisti a ne političari koji donose odluke, te da to vjerojatno nije forum pred kojim bi donatori došli ispruženih ruku. Bogate arapske zemlje Zaljeva, od kojih neke još uvijek stenju zbog golemih troškova izazvanih zaljevskim ratom, zastrašene su golemim svotama novaca koje su u igri. Međunaslov: PLO bez novca PLO, nekad potpomognuta obilnim fondovima, čiji su neki od dužnosnika sedamdesetih i osamdesetih godina paradirali okolo u luksuznim automobilima i modnoj odjeći, praktički je na rubu bankrota. Njezine su blagajne presušile nakon što je izgubila svoj glavni izvor prihoda, kada što je izazvala ljutnju naftom bogatih arapskih država u Zaljevu pokazujući simpatije prema Iraku nakon invazije koju je ta zemlja izvršila na Kuvajt 1990. godine. Paradoksalno je da se danas od istih tih arapskih zemalja traži da namire lavovski dio potreban za hitno financiranje kao i za razvojni plan Svjetske banke. Palestinci, koji navode da za početak trebaju svotu od oko 1,3 milijarde dolara godišnje, procjenjuju kako je financiranje najveći problem koji im predstoji. PLO procjenjuje da će u slijedećih deset godina ukupno biti potrebno namaći 11,2 milijarde dolara. "Zaljevskim državama je rečeno da će financiranjem palestinske države ulagati u buduću stabilnost i sigurnost...te da će blagostanje na tom području sanirati žarišta koja bi se mogla proširiti i na ostalom dijelu Bliskog istoka", izjavio je jedan diplomat. "Razumljivo, oni su skeptični", dodao je. Iz palestinskih se izvora saznaje da SAD traži 200 milijuna dolara od država Zaljeva za hitno ustanovljeni fond te pouzdano obvezivanje na podršku dugoročnom planu Svjetske banke. Međunaslov: Zemlje Zaljeva iscrpljene ratom Savjet za suradnju ministara vanjskih poslova zaljevskih zemalja pozdravio je palestinsko-izraelski sporazum ne komentirajući javno financijske potrebe. Zaljevski diplomati tvrde da to ne znači da oni nisu voljni platiti, no čini se da će svaki prilog biti donacija jedne određene zemlje a neće dolaziti od regionalnog saveza. Oni navode kako je osobito Kuvajt i dalje duboko neprijateljski raspoložen prema PLO-u i njegovom vođi Jaseru Arafatu. Čini se da će svaka pomoć radije biti upućena institucijama kao što je Svjetska banka prije nego li izravno PLO-u, smatraju oni. Diplomati također ističu da su SAD jasno dale do znanja kako ne misle ponijeti čitav financijski teret mirovnog procesa. Službeni Washington vrši snažan pritisak na partnere iz grupe sedam najrazvijenih zemalja, osobito na Japan i EZ-u, da preuzmu na sebe značajne obveze. Zemljama Zaljeva pak tumače kako su njihove financijske rezerve ozbiljno ispražnjene Zaljevskim ratom, koji je samo Saudijsku Arabiju i Kuvajt stajao 120 milijardi dolara, od kojih je veliki dio otišao u džep SAD i zapadnih saveznika kao što je Velika Britanija. Također navode kako su u godinama doprinosili i više od svog predviđenog udjela u svjetskoj ekonomskoj pomoći. Saudijska je Arabija 1992. godine izdvojila 1.1 milijardu dolara za pomoć u razvoju. Ujedinjeni Arapski Emirati su za razne subvencije izdvojili 735 milijuna dolara, navodi Arapski monetarni fond. Zemlje Perzijskog zaljeva su prije izbijanja rata izravno financijski potpomagale PLO-o. Također su za za nju sakupljale porez od milijuna Palestinaca koji su radili na tom području. Saudijska Arabija je PLO-u tijekom deset godina sve do 1989. godine izravno platila 850 milijuna dolara, a do kolovoza 1990. godine mjesečno je za istu organizaciju izdvajala 6 milijuna američkih dolara. Uz to je tijelo koje je od Palestinaca za PLO ubiralo porez na njezin račun mjesečno uplaćivalo 1.5 milijuna dolara. Izravna pomoć presušila je nakon rata u Zaljevu, iako je Saudijska Arabija odobrila da se porezi i dalje predaju PLO-u. Ostale zemlje Perzijskog zaljeva nastavljaju s blokadom takvih isplata iako i dalje prikupljaju pet posto poreza na prihode. Palestinski izvori navode da potražuju oko 100 milijuna dolara, uglavnom od Kuvajta, u kojem je prije Zaljevskog rata živjelo 450.000 Palestinaca. Velika većina njih od tada ga je bila prisiljena napustiti. (Hina) br 102247 MET sep 93