DRŽAVNI ODBOR ZA NORMALIZACIJU HRVATSKO-SRPSKIH ODNOSA

ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Na današnjoj trosatnoj sjednici Državnog odbora za normalizaciju hrvatsko-srpskih odnosa, održanoj pod predsjedanjem Josipa Manolića, izabrana je šestočlana skupina koja će razmotriti najznačajnija pitanja koja utječu na hrvatsko-srpske odnose. U cilju snažnijeg angažiranja Srba koji žive izvan UNPA u normalizaciji tih odnosa, podržane su inicijative Milorada Pupovca i Jovana Bamburača o održavanju tribina i davanju šireg prostora toj problematici u medijima. Izvijestivši o naporima SNS-a da kontaktira sa Miloševićem i Srbima u tzv. krajinama, a kako bi dobili uvid u njihovo viđenje rješenja srpskog pitanja u Hrvatskoj, Milan Đukić je kazao da hrvatska vanjska politika treba otvoriti pitanje položaja Srba u Hrvatskoj. Granice Republike Hrvatske neupitne su, ali unutar njih trebaju biti otvorene sve mogućnosti za rješavanje statusa Srba u Hrvatskoj, kazali su Đukić i Bamburač. Nekoliko članova Odbora ukazalo je na, kako su rekli, problem pravne nesigurnosti građana srpske nacionalnosti, koji se očituju u, kako su naveli, neizdavanju domovnica, otkazima i napadima na njihovu imovinu. "Riješimo položaj Srba ovdje, kako bi ojačali naše pozicije u razgovorima sa Srbima iz UNPA", rekao je Živko Juzbašić, a Josip Manolić je ukazao na potrebu razmatranja tih pitanja sa nadležnim upravnim tijelima, kako bi se uvidio stvarni razmjer problema. Josip Boljkovac zahtijevao je ponovno primanje na posao otpuštenih Srba iz policije, koji su pokazali svoju lojalnost. Odbor je podržao nastavak pregovora hrvatskog državnog izaslanstva sa Srbima iz UNPA područja, a Pupovac je istaknuo da se aktivnost urbanih Srba treba usmjeriti na razbijanje nepovjerenja i barijera. Voditelj državnog izaslanstva za pregovore sa Srbima Slavko Degoricija ukazao je na militarizaciju tzv. krajina. Na područja UNPA dovedene su četiri brigade 2. banjalučkog korpusa, a priprema se dolazak još četiri, u sastav Martićeve policije uključeno je oko 400 niških specijalaca, a u smjeni vojnih kadrova postavljeno je 150 novih oficira iz Srbije, naveo je Degoricija. Također izvijestio je da je, po podacima UNPROFOR-a, u tzv. krajinama do sada uhićeno 360 osoba koje podržavaju pregovore, te istaknuo da je potrebno tražiti njihovu međunarodnu zaštitu. Po njegovim riječima, tekst sporazuma o prekidu vatre je finaliziran, a da li će do njegova potpisivanja i doći, vidjet će se. Više članova Odbora ukazalo je da je ključ rješenja UNPA područja u Beogradu, i to prekidom potpore Srbije pobunjenicima, priznavanjem granica Republike Hrvatske od strane SRJ, što bi trebalo postaviti kao uvjet za ukidanje sankcija protiv SRJ. Veselin Pejnović ukazao je na opasnost od mogućnosti da međunarodna zajednica sankcionira "koncept velikih teritorija", te na opasnost da glavni lider teorije teritorijalnog suvereniteta i pokretač rata postane mirotvorac. Govoreći o djelovanju UNPROFOR-a u Hrvatskoj predsjednik Državne komisije za odnose sa UNPROFOR-om Vladimir Šeks kazao je da UNPROFOR nije ispunio povjereni mandat, jer nije imao ni odgovarajućih sredstava, a ni mandata da zadaće sprovede silom. Zato i Sabor i Vlada kao uvjete produljenja mandata postavljaju tri uvjeta: globalni sporazum o prekidu vatre, jamstvo Vijeća sigurnosti o provedbi svih rezolucija i razdvajanje mandata, podsjetio je Šeks napominjući da bi trebalo razmotriti i primjenu "Igmanskog modela" prijetnje napadom NATO snaga, radi povlačenja srpskih postrojbi iz ružičastih zona. Predložio je da Srbi u Hrvatskoj podupru zahtjeve za provedbu rezolucije 847 Vijeća sigurnosti, a prigovorio je da nije naišao na tragove kontinuiranog ukazivanja SNS-a, SDF-a (Srpskog demokratskog foruma) i srpskih intelektualaca međunarodnoj javnosti na stalnu agresiju na Hrvatsku, te na njezine teškoće nastale prometnom nepovezanosti. Zvonko Lerotić istaknuo je da je ključno redefiniranje statusa UNPA, podsjetivši da je Vanceov plan donesen u vrijeme kada Hrvatska još nije bila međunarodno priznata. (Hina) ds 091410 MET sep 93