- GOVOR DR. MATE GRANIĆA NA BEČKOM ZASJEDANJU KESS-A

ZAGREB, 9. rujna (Hina) - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić govorio je danas na zasjedanju bečke skupine Odbora visokih dužnosnika KESS-a, koje se održava u Beču. Na početku svog izlaganja dr. Mate Granić upoznao je sudionike ovog skupa s nekim stajalištima i pogledima Republike Hrvatske glede aktualnih pitanja s kojima se suočava Europa i kojima se bave europske institucije, uključujući i KESS. Pri tom je potsjetio na položaj Hrvatske kojoj je nametnut rat i koja je pogođena teškim razaranjima i opterećena izbjeglicama i prognanicima. Odatle i njezina izuzetna zainteresiranost za preuređivanje postojećih dogovora o sigurnosti u Europi i stvaranje novih u čemu je Hrvatska spremna aktivno sudjelovati. "U procesu izgradnje sigurnosne strukture Europe prilagođene novim uvjetima KESS-u pridajemo izuzetnu važnost", istaknuo je dr. Mate Granić. U nastavku svog izlaganja hrvatski je ministar vanjskih poslova ukratko ponovio stajališta o većini najhitnijih problema ratnog sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. To su problemi produženja mandata UNPROFOR-a u Hrvatskoj i mirno rješenje ratnog sukoba u Bosni i Hercegovini "Što se tiče prvog problema, mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj ističe 30. rujna 1993. Glavni tajnik UN još nije iznio nikakav prijedlog o njegovom produženju. Moram nerado reći da moja vlada nije uopće zadvoljna s dosadašnjim djelovanjem UNPROFOR-a u Hrvatskoj, tako da za nas produženje mandata bez odgovarajućih promjena nije prihvatljivo. Zbog toga ćemo inzistirati da se kao preduvjet produženja mandata UNPROFOR-a osigura sljedeće: - prvo, sveobuhvatni sporazum o prekidu vatre i prekidu neprijateljstava, - drugo, zajamčena primjena svih relevantnih rezolucija Vijeća sigurnosti UN i - treće, podjela UNPROFOR-ovog mandata na tri neovisna mandata - za Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju. Naše je strateško stajalište, kojeg se nećemo odreći ni pod kakvim okolnostima, da bi se rješenje za UNPA zone trebalo tražiti isključivo unutar cjelovitog, međunarodno priznatog hrvatskog teritorija, što se potvrđuje relevantnim rezolucijama Vijeća sigurnosti UN. Stoga ćemo odobriti produženje mandata UNPROFOR-a samo ako novi mandat bude utemeljen na tim premisama. To se za sada može nazvati primarnim ciljem naše diplomacije". Što se tiče Bosne i Hercegovine šef hrvatske diplomacije je ponovno podsjetio na činjenicu da je Hrvatska uvijek podržavala postojanje Bosne i Hercegovine unutar njezinih međunarodno priznatih granica kao konsenzus njezinih konstitutivnih naroda koji uživaju jednaka prava. Suština je tamošnjeg sukoba, prema Granićevim riječima, srpska agresija i politika teritorijalnog proširenja. Nažalost, u nedavnim razvojima događaja, kao rezultat pokušaja određenih muslimanskih krugova da stave neke povijesno hrvatske teritorije pod svoju kontrolu, izbio je oružani sukob između muslimanskih i hrvatskih snaga. "Naše je stajalište da je, prema sadašnjim uvjetima, rješenje predloženo na ženevskoj mirovnoj konferenciji realno i da mu je osnovni cilj osigurati sljedeće: - očuvanje integriteta Bosne i Hercegovine kroz teritorijalno razgraničenje duž etničkih linija kao glavni korak prema okončanju rata i sprečavanju humanitarne katastrofe, - poštivanje ljudskih i nacionalnih prava svih triju naroda u Bosni i Hercegovini i u područjima van njihovih nacionalnih republika; - potpuna sloboda komunikacija u zemlji". Pošto je podsjetio da sporazum nije postignut zbog protivljenja muslimanskog vodstva da ga potpiše, Granić je naglasio: "Niti Hrvati s njime nisu bili vrlo zadovoljni, no oni su potpisivanje smatrali šansom za konačan prekid rata i povratak mira. Republika Hrvatska podržava i nastavit će podržavati institucionalni okvir koji će jamčiti nacionalno i političko postojanje hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovinu u njegovim povijesnim i etničkim područjima, kao i njegovu ravnopravnost s ostalim narodima. U tom smislu Republika Hrvatska podržava osnivanje Saveza republika Bosne i Hercegovine. Republika Hrvatska također će nastaviti koristiti sav svoj politički i moralni utjecaj u međunarodnim naporima kako bi pomogla okončanju tamošnjeg ratnog sukoba i vraćanju mira, uključujući naše napore da se nastave ženevski razgovori". Potsjećajući da hrvatska vanjska politika pridaje posebnu važnost sistemu KESS-a i efikasnom djelovanju svih njegovih dijelova dr. Granić je istaknuo da bismo u tom kontekstu željeli da se interes KESS-a zadrži ili čak još više pojača u svim aspektima razvoja rata i krize na području bivše Jugoslavije, od UNPA zona u Hrvatskoj i rata u Bosni i Hercegovini do situacije u Vojvodini, na Sandžaku, Kosovu i Makedoniji. "Bez takvog opsežnog pristupa i rješenja, ne može se očekivati dugoročna stabilizacija situacije u ovom području. Isto se odnosi i na jačanje sigurnosti i obnovu povjerenja i suradnje između država nasljednica bivše Jugoslavije. U svakom slučaju, Hrvatska neće moći odobriti ukidanje sankcija nad Srbijom i Crnom Gorom prije no što se ne postigne mirno rješenje za UNPA zone u Hrvatskoj, kao i za druga spomenuta ratom pogođena područja u bivšoj Jugoslaviji", naglasio je on. Što se tiče drugih kriznih točaka unutar područja KESS-a, hrvatska je diplomacija snažno angažirana u traženju mirnog rješenja krize u Nagorno Karabahu i ponudila je sudjelovanje hrvatskog vojnog osoblja u Promatračkoj misiji KESS-a. "Nudeći svoje vojne stručnjake da u misiji vrše složene i opasne poslove, hrvatska vlada i narod žele se odužiti, iako samo simbolično, međunarodnoj zajednici i zemljama koje su Hrvatskoj poslale svoje mirovne snage i humanitarnu pomoć. Istovremeno želimo pripremiti našu novoosnovanu vojsku da služi onim ciljevima za koje smatramo da su dostojni vojske u demokratskoj državi, a to su očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti", rekao je ministar Granić. Hrvatska vlada ima također velik interes za politički dijalog koji se odvija unutar KESS-ovog Foruma za sigurnost i suradnju i koji se bavi drugim važnim pitanjima europske sigurnosti kao što su planiranje obrane, premještajnje konvencionalnog naoružanja, vojni kontakti i mjere za stabilizaciju lokaliziranih kriznih situacija. Očekuje da će se barem o tim pitanjima do sljedećeg sastanka Vijeća ministara KESS-a, koji se treba održati kasnije ove godine u Rimu, postići konsenzus. Na kraju izlaganja dr. Mate Granić uputio je i neke kritičke primjedbe na rad KESS-a, napose glede sporosti i nedjelotvornosti njegova političkog dijaloga. I završio riječima: "Možete očekivati daljnju podršku i aktivni doprinos hrvatske delegacije". (Hina) fs 091718 MET sep 93