SERVIS POSEBNIH NASLOVA RUSIJA ZND

Nadnaslov:Zemlje bivšeg SSSR-a ponovo se okreću Moskvi Naslov: Veliki povratak pod rusko okrilje Podnaslov:Dok su bivše sovjetske republike svaka na svoj način prisiljene ponovo se okretati Moskvi, ona u svojim centripetalnim težnjama pojačava napore na okupljanju i umnožavanju veza kroz "gospodarsku uniju", "zonu rublje", "vojne sporazume"... Sve su brojniji glasovi u prilog jesenskom summitu "zemalja bivšeg SSSR-a". Piše: Sophie PONS, AFP MOSKVA - Ukrajina se odriče svoje ratne flote, Azerbejdžan ponovo kuca na vrata ZND-a, Gruzija traži zadržavanje ruskih trupa na svom teritoriju... jedna po jedna, zemlje bivšeg SSR-a, pa i one najnezavisnije, prisiljene su vratiti se pod okrilje velike Rusije. Za Kijev, ogromni ustupci glede uklanjanja njenih nuklearnih raketa i glede crnomorske flote koje je Moskva uvijek smatrala simbolom, proističu iz nemoći težnji za nezavisnošću pred gospodarskim propadanjem. Ukrajina, jedna od najvećih nezadovoljnika među državama nastalim nakon pada SSSR-a, morala je učiniti taj "prisilni, ali nezaobilazni korak jer ne može platiti svoje dugove", komentirao je Boris Jeljcin u subotu po svom dolasku s Krima. Rusija, koja Ukrajini isporučuje oko 90 posto potrebne nafte kao i 60 posto plina, raspolaže tako dovoljno snažnim argumentom u pregovorima. Isporuke smanjene na minimum u ime neplaćanja - povećanih "svjetskim tečajevima" koje je Moskva uvela za one koji se ne izjašnjavaju za "zonu rublje" - bacili su ukrajinsku industriju na koljena. Moćna zahvaljujući svojim golemim prirodnim izvorima i sustavu snažne centralizacije naslijeđene od sovjetskog režima, Rusija koristi to isto ekonomsko oružje u odnosu s ostalim bivšim republikama SSSR-a. Čelnik Bjelorusije Stanislas Čučkevič morao je u kolovozu hitno prekinuti ljetovanje kako bi došao u Moskvu pregovarati o dugu svoje zemlje. Po isteku razgovora u Kremlju - o kojima ništa nije "procurilo" u javnost - on je izrazio namjeru Belorusije da "surađuje" s Moskvom, dok je ovog tjedna na državnoj televiziji veličao "velikodušnost" ruskog naroda glede snabdjevanja naftom i plinom. U isto vrijeme, Gruzija je priznala nemoć pred oružanim milicijama koje destabiliziraju zemlju: Eduard Ševarnadze je službeno zatražio privremeno zadržavanje ruskih trupa na gruzijskom teritoriju, dok je do sada Tbilissi uz puno buke tražio ubrzani odlazak jedinica nastalih iz Crvene Armije. Međunaslov: Ponovno okupljanje zemalja bivšeg SSSR-a? Do tog zaokreta dolazi manje od mjesec dana nakon prekida vatre koji je Tbilissi morao krajem srpnja potpisati sa separatistima iz Abhazije (zapad), koji su uživali, nikad službeno priznatu,logističku potporu Rusa. Gruzijski nacionalisti su taj ugovor nazvali "kapitulacijom". Na isti se način Azerbejdžan - iscrpljen neredima u Nagorno-Karabahu, gdje su armenski separatisti iskoristili ako ništa drugo, a ono barem šutnju Moskve za svoje vojno napredovanje - sada se ponovo okreće Rusiji. Nova snažna ličnost Azerbejdžana, Gajdar Aliev, započeo je ovih dana s Moskvom razgovore "o bilateralnim pitanjima". Za vrijeme pro-turskog predsjenika Abulfaza Elčibeya, svrgnutog u lipnju, Azerbejdžan se odijelio od ZND-a kako bi se okrenuo prema Turskoj. Po istoj planu, Moldova, iscrpljena sukobom s rusofonskim separatistima u području Dnjestra, prošle godine je napustila svoje snove o ujedinjenju s Rumunjskom da bi se priključila redovima "vjernih saveznika". Gluh za oporbu svog parlamenta koji je ovog ljeta odbio priznati ugovor sa ZND-om, moldovski predsjednik Mircea Snegur je objavio svoje sudjelovanje na slijedećem summitu Zajednice, predviđenom za 24. rujan u Moskvi. Poput njega, i gospoda Ševarnadze i Aliev su najavili svoj dolazak na sastanak na vrhu. Snažna u svojim centripetalnim težnjama, Moskva pojačava napore na okupljanju i umnožavanju veza: "gospodarska unija" sa slavenskim zemljama (Ukrajinom i Bjelorusijom), "zona rublje" s Kazahstanom, Uzbekistanom i Armenijom, "vojni sporazum" s Uzbekistanom i Kazahstanom. Karakteristični su i sve brojniji glasovi posljednjih tjedana u korist sazivanja "summita zemalja bivšeg SSSR-a" ove jeseni, ideje koju je podržala Moskva, ali i Turkmenistan, Gruzija i Bjelorusija. (Hina) br 082122 MET sep 93