SERVIS POSEBNIH NASLOVA SAD-NAMJEŠTENJA

Nadnaslov:Međunarodna organizacija rada: Sve više ljudi na pola radnog vremena Naslov: Svijet sve više radi honorarno Podnaslov:Sve više radnika radi na pola radnog vremena, najčešće su u pitanju žene, a mnogi od njih ne uživaju povlastice ili zaštitu kakve imaju stalno uposleni, navodi se u najnovijem izvješću Međunarodne organizacije rada. Uz prednosti koje takav rad donosi, ILO ističe da je on slabije plaćen te da bi također trebao uživati socijalne povlastice. WASHINGTON (Reuter) - Svaki sedmi radnik u industrijskim zemljama radi pola radnog vremena, riječ je pretežno o ženama, a mnogi od njih ne uživaju povlastice ili zaštitu koju dobivaju osobe u punom radnom odnosu, objavila je agencija u sklopu UN. U industrijski razvijenim zemljama oko 60 milijuna ljudi radi pola radnog vremena, objavila je Međunarodna organizacija rada (ILO) u svojoj analizi najnovijih kretanja u području zapošljavanja. U nekim zemljama 25 posto radnika radi pola radnog vremena. "Sve do prije nekoliko desetljeća smatralo se da velika većina radne snage, ako ne i svi radnici, automatski podliježu standardu rada s punim radnim vremenom", ističe UN-ova agencija u svom izvješću. "Porast rada na pola radnog vremena u industrijskim zemljama poklapa se s porastom stope ženske radne snage u posljednjih nekoliko desetljeća, te s porastom zaposlenja u uslužnom sektoru", navodi se u izvješću. Više od 25 posto zaposlenih žena radi na poslovima s pola radnog vremena u usporedbi s 4 posto muškaraca u 24 industrijske zemlje članice Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD). U članice OECD ubrajaju se SAD, Australija, Kanada, Japan, Novi Zeland, te većina zemalja Zapadne Europe. Iako polovično radno vrijeme nudi prednosti u smislu radne fleksibilnosti uslijed koje pojedincu ostaje više vremena za profesionalne ili obiteljske planove, dok poslodavci imaju veće mogućnosti prilagođavanja namještenika radnim zadacima, plaće i zaštita radnika ipak su znatno manje, ističe Vittorio di Martino, stručnjak za rad iz ILO. Većina sustava socijalne zaštite usmjerene su na osobe u punom radnom odnosu te često postavljaju norme u vidu sati koje pojedinac mora odraditi u toku tjedna kako bi stekao pravo na razne vrste pomoći. Kao posljedica toga, radnici u pola radnog vremena "potpuno su ili djelomično isključeni iz tog sustava", tvrdi Di Martino. Međunaslov: Izjednačiti status sa stalno uposlenima "Dok je većina osoba dobrovoljno zaposlena na pola radnog vremena, ipak ih je mnogo bilo prisiljeno na taj radni status zbog nedostatka radnih mjesta s punim radnim vremenom, što je posljedica sve slabije ponude radnih mjesta u industrijskim zemljama", kaže generalni direktor ILO Michel Hansenne. ILO smatra da se honorarcima i namještenicima s polovičnim radnim vremenom treba odobriti radno i socijalno osiguranje jednako kao i osobama u punom radnom odnosu, unatoč tome što bi to značilo dodatne doprinose. "Kao grupa, zaposleni pola radnog vremena u većini zemalja imaju niže prihode od zaposlenih puno radno vrijeme", ističe se u izvješću, iako u radnim ugovorima postoji mali napredak glede jednakog plaćanja po satu. Niže plaće su posljedica toga što namještenici u pola radnog vremena obavljaju uglavnom slabo plaćene poslove, no također i zato što rijetko rade prekovremeno, za vrijeme praznika ili dopusta, čime bi stekli pravo na dodatnu povišicu. Broj žena zaposlenih pola radnog vremena kreće se od 90 posto u Belgiji i Njemačkoj do 65 posto u Italiji, Grčkoj i SAD, navodi izvješće. U razdoblju između 1979. do 1990. godine broj namještenika s polovičnim radnim vremenom porastao je u gotovo svim industrijskim zemljama. Najveći je porast te vrste zabilježen u Nizozemskoj, gdje trećina ukupne radne snage radi na pola radnog vremena, te Norveška sa svojih 26 posto radne snage uposlene na pola radnog vremena. U Kanadi, SAD i nordijskim zemljama takvo zapošljavanje svoj je vrhunac doseglo u 1982-1983. godini, a otada je opalo, ili, kao što je slučaj u Kanadi, prestalo rasti. Statistike glede rada na pola radnog vremena rijetko se sprovode izvan razvijenih zemalja, kaže se u izvješću ILO, no čini se da je takav način rada u porastu diljem svijeta. Prema nekim pokazateljima takav je rad u Latinskoj Americi dostigao istu stopu kao i u nekim europskim zemljama. Američki ministar rada Robert Reich u svom je nedavnom govoru istaknuo ulogu rada na pola radnog vremena za mlako američko gospodarstvo. Četvrtina radnih mjesta u privatnom sektoru otvorenih tijekom prve polovice otpada na honorarne ili radnike na pola radnog vremena, rekao je on, naglašavajući da "ona ne nude ni jedan od oblika radne sigurnosti na koje su nekoć računali američki radnici." (Hina) br 071620 MET sep 93