SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Crno se piše sardinama u Gabeskom zaljevu Naslov: Ugrožen ekosustav u dijelu Mediterana Podnaslov: Ilegalni ulov ribe i kemijsko zagađenje ozbiljno ugrožavaju ekosustav u jednom od najvažnijih mrestilišta ribe u Mediteranu, dovodeći neke od ribljih vrsta na rub istrebljenja. I Greenpeace zvoni na uzbunu. Piše: Abdelaziz BARROUHI, Reuter TUNIS - Intenzivni ilegalni ribolov zajedno s kemijskim zagađivanjem doveli su sardine na rub istrebljenja u dijelu Mediterana nekoć poznatom po bogatom ulovu ribe. Osim sardina, ugrožene su i razne druge vrste riba, a stanje u Gabeskom zaljevu vjerojatno će se uskoro i pogoršati, tvrde lokalne vlasti i ekolozi. U nastojanju da se zaštiti riba, najvećoj ribarskoj floti u Tunisu koju sačinjava otprilike 300 brodova od početka kolovoza zabranjeno je isplovljavanje iz luke Sfax. Ta će zabrana biti na snazi sve do sredine listopada, kada će se ribari ponovno smjeti otisnuti na more. Tuniska vlada i organizacija za zaštitu okoliša Greenpeace drže da je ozbiljno ugrožen ekosustav tog zaljeva, koji se ubraja među najvažnija mrestilišta ribe na Mediteranu. Ulov je u neprestanom padu - sa 36.000 tona u 1988. godini prošle je godine spao na 28.000 tona, dok je broj ribarskih brodova u stalnom porastu. "1988. godine na području Gabeskog zaljeva započela je regresija koja svake godine sve više raste", kaže Mohamed Hadj Ali, generalni direktor odjela za ribarstvo u ministarstvu za poljoprivredu. Sardine, inače rasprostranjene u tom dijelu Sredozemlja, nalaze se na rubu istrebljenja. Sada ih je preostalo svega trećinu od nekadašnjeg broja. "Riječ je o bizarnom fenomenu. Došlo je do naglog i drastičnog smanjenja broja sardina", dodaje Hadj Ali, po struci oceanograf. Međunaslov: Potrebne hitne zaštitne mjere Greenpeace smatra da je potrebno primijeniti hitne zaštitne mjere kako bi se spriječila nepopravljiva šteta, koje u prvom redu predstavljaju spašavanje morske trave posidonije, koja čini temeljnu kariku u hranidbenom lancu Gabeskog zaljeva. Posidonija predstavlja podvodnu oazu sačinjenu od 400 vrsta algi koje opskrbljavaju ribe i rakove kisikom, a sada joj prijeti uništenje. "U usporedbi s podacima iz dvadesetih godina ovog stoljeća ustanovili smo da je od početka devedesetih godina nestalo 95 posto posidonije", tvrdi Ben Mustafa, predstavnik tuniskog ogranka organizacije Greenpeace. Ilegalno ribarenje i ispuštanje godišnje četiri milijuna tona fosfatnog otpada od strane tvornica kemikalija u Gabesu i Skiri znatno su pridonijeli uništavanju posidonije. Ribarske mreže bačene u dubinu manju od 50 metara sastrugat će morsku travu s dna. Krajem srpnja Greenpeace je u Gabeskom zaljevu postavio umjetne betonske gredice kako bi se spriječilo ribare da love u plićini. Međutim, ta je akcija imala samo simboličko značenje, dok su se tuniske vlasti usredotočile na ograničavanje ribarenja i borbu protiv zagađivanja, kaže Hadj Ali. Tunis je jedna od rijetkih zemalja Sredozemlja koja je zabranila ribolov u dubinama manjim od 50 metara, te lov na rakove u dubinama manjim od 30 metara između studenog i veljače. No ta zabrana nije uvedena lako, dodaje Hadj Ali. "Ne možete samo tako zabraniti ribarenje a da ne ponudite gospodarsku alternativu tisućama ribara diljem Gabeskog zaljeva. Zato ih vlada potiče na ribolov duž sjevernog Tunisa", kaže on. Međutim, ovaj plan "preodgajanja" ribara do sada nije dao veće rezultate. Vlada ipak može više učiniti glede sprečavanja daljnjeg zagađivanja zaljeva, pošto su tvornice kemikalija u državnom vlasništvu. Ispuštanje fosfatnog otpada prestat će do 1996. godine, tvrdi Hadj Ali. "Izvršeno je istraživanje, pronađen je financijski izvor. Ostaje još tehnički problem: kamo s kemijskim otpadom", kaže on. "Pošto se sprovedu sve ove mjere, moći ćemo se nadati da će se oporaviti ekosustav Gabeskog zaljeva. No to će trajati neko vrijeme. A mi još ne znamo kako će priroda na kraju reagirati." (Hina) br 061421 MET sep 93