RASPRAVA O VANJSKOJ POLITICI

ZAGREB, 3. rujna (Hina) - Nakon izvješća Vlade Republike Hrvatske o provedbi vanjske politike, koji je podnio potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, zastupnici Zastupničkog doma Sabora raspravljaju o stanju u Hrvatskoj, odnosu prema UNPROFOR-u, Bosni i Hercegovini, a predložene su i mjere i aktivnosti, kao i sugestije za daljnje vođenje vanjske politike. Podržavši izvješće i osvrćući se na djelotvornost UNPROFOR-a i status proganika iz UNPA područja, zastupnik Niko Popović (HDZ) zatražio je da hrvatska Vlada zatraži smjenu šefa civilnog sektora UNPROFOR-a Cedrica Thornberryja. Svoj zahtjev potkrijepio je Thornberryjevim pismom zadarsko-kninskom županu Šimi Prtenjači, kao odgovor na pismo prognanih benkovačkih Hrvata, iz kojega proizlazi, kazao je Popović, da im je za tu sudbinu i za njihov nepovratak kriva sama njihova država. Upozorio je i na kršenje naftnoga embarga, jer se s prostora Hrvatske, odnosno iz Đeletovaca, već mjesecima odvozi u srpske rafinerije naočigled "plavaca" 450 tona sirove nafte na dan. Zastupnik Marijan Jurić (HDZ) drži da dok Hrvatska vojska učinkovito ne udari po Kninu, neće biti mira u Hrvatskoj. Govoreći o događajima u BiH, Jurić je kazao da "ono stvoreno u Bosni nije Herceg-Bosna, nego bobanovina", te istaknuo da su u Posavlju tim planu dobivene samo dvije općine a da je zemljište Posavine napučivalo 80 posto Hrvata i Muslimana koji, naglasio je, neće prihvatiti nikakvo humano preseljenje. Prema riječima Veselina Pejnovića (SNS) Hrvatska mora parirati inicijativama suprotne strane. Ističući da postoje veliki izgledi da će sankcije prema SR Jugoslaviji biti ublažene ili čak ukinute, Pejnović je razložio da SRJ treba pristati na priznavanje teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske u AVNOJ-skim granicama, nakon čega bi uslijedilo uzajamno priznanje, a tada bi se možda kao jedan od predlagača, ukinuća sankcija, mogla pojaviti i Hrvatska. Po ocjeni Mladena Vilfana (HSLS) hrvatsku vanjsku politiku ograničavaju okruženje, koje smanjuje manevarski prostor, te činjenica da Vlada ne kreira i provodi vanjsku politiku, već to čini Predsjednik i njegovo okruženje. O bosanskoj Posavini govorio je i zastupnik Anto Lovrić (HSS), koji je kazao da od nje nije ništa ostalo, i da je to neoprostivo te da će, ako se takav plan potpiše, nakon 30 ili 50 godina netko za to odgovarati, jer će s tih prostora Hrvata nestati. Za Antu Đapića (HSP) hrvatska je vanjska politika neprepoznatljiva, i uglavnom se svodi na, kako je rekao, hrvatsko-srpsku idilu, na to da se vjeruje Miloševiću kao i nekada Kadijeviću, koji je govorio da rata neće biti. Za Đapića je BiH rak-rana hrvatske politike, od početaka do danas. "Jedna skupina si dopušta u ime jedne stranke proglašavati Hrvatsku Republiku Herceg-Bosnu ostavljajući veliki dio hrvatskoga puka izvan tog područja". Za njega jedini je izlaz "UNPROFOR van iz Hrvatske, sa Srbima prekid veza, te jedna granata upućena primjerice, na Šibenik, mora biti tisuću granata za Knin". Nakon što je Đapić prozvao Muhameda Zulića, "kao Hrvata muslimanske vjeroispovijedi, za agresivnije sudjelovanje", Muhamed Zulić je istaknuo da je ono što danas imamo od Herceg-Bosne ono što su nam nudili prije dvije godine. Ujedno je kazao da su danas svijetle točke u BiH tri otoka, u kojima nema razlika među katolicima i muslimanima, Bihaćka i Cazinska krajina, Tuzla te Posavina. Replicirajući Anti Đapiću, Veselin Pejnović je podsjetio da je po hrvatskom Ustavu kažnjivo poticati nacionalnu mržnju, na što je Đapić odgovorio da se jedino vojnim načinom može osloboditi Hrvatska, te da je za njega "čišćenje krajine ekološko pitanje". Na te riječi reagirao je i Veselin Pejnović, predloživši zastupniku Đapiću da hrvatskom narodu predoči cijenu vojne akcije, od broja žrtava, financija do razorenih gradova. Savka Dabčević-Kučar (HNS) upozorila je da nije svrsishodno da se na sjednici Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Hrvatske pojavljuje i Mate Boban, jer to zasigurno neće pridonijeti ugledu Hrvatske. Ona je ujedno i upozorila na izjave odgovornih osoba koje su bez pokrića i nisu realne, kao i da se provjeri sposobnost onih osoba koje u inozemstvu predstavljaju Hrvatsku. Također se zauzela da Sabor mora biti prisutniji u pogledu vanjske politike. Vera Stanić (HDZ), među ostalim, kazala je da istina o Hrvatskoj sve teže prodire u svijet, te zapitala ministra Granića zna li da u Zagrebu djeluje nekoliko ureda plaćenih iz inozemstva, koji šalju svijetu laži o Hrvatskoj. Ona je ujedno pozvala i hrvatsku diplomaciju kao i iseljeništvo na daljnje akcije kako bi se, kako je rekla, krik istine čuo što dalje. Mirko Mađor (HSS) istaknuo je da hrvatska vanjska politika mora biti agresivnija i otvorenija, kao i promidžba hrvatskih interesa u svijetu. Akcije Hrvatske neće biti uspješne bez demokratskije Hrvatske utemeljene na vladavini prava, kazao je, te se zauzeo za regionalno povezivanje Hrvatske. Usprotivivši se "hrvatskoj kooperativnosti u pregovorima" Velimir Terzić (HSLS) kazao je da ona zapravo znači popuštanje i kapitulaciju. Zastupnik HNS-a Miko Tripalo podržao je uključivanje Sabora u vanjsku politiku, a osvrćući se na stanje u Bosni i Hercegovini ustvrdio je da ona nestaje kao država. Predsjedavajući Stipe Mesić, nakon toga odredio je stanku do 15 sati, poslije koje će se nastaviti rasprava o vanjskoj politici, za koju je prijavljeno još 14 zastupnika. U dnevni red naknadno je uvršten i prijedlog zakona o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata. (Hina) dd 031209 MET sep 93