HRVOJE ŠARINIĆ U EMISIJI 'U POTRAZI'

ZAGREB, 2. rujna (Hina) - Gost večerašnje emisije 'U potrazi' Hrvatske televizije bio je predstojnik Ureda za nacionalnu sigurnost Hrvoje Šarinić. Govoreći o zadnjem krugu mirovnih pregovora u Ženevi, on je istaknuo da je od samog početka bilo izvjesno da muslimanska strana neće potpisati mirovni sporazum. "Bili smo začuđeni uvjerenjem američkog veleposlanika Redmana koji nam je kazao da je uvjeren da su Muslimani došli na pregovore s namjerom da potpišu sporazum te da je bio dostatan pritisak Amerikanca i međunarodne zajednice na Muslimane. Međutim, iz svih drugih pokazatelja bilo je jasno da Muslimani neće potpisati", rekao je Šarinić. Komentirajući muslimanske zahtjeve u pregovorima, Šarinić je rekao da su se ti zahtjevi iz dana u dan mijenjali. "Na samom početku bili su protiv konfederalne unije BiH. Kada su konačno na to pristali, onda su počeli s neprovedivim zahtjevima. Rekli su da bi jedini kriterij bio etnički, a on je s bjelodanih razloga neprovediv, te su stalno postavljali neprihvatljive uvjete. Od Srba su tražili one teritorije koji se oslanjaju na Drinu, govorili su o Zvorniku, Vlasenici, Foči itd. gdje su Muslimani, po zadnjem popisu stanovništva, u većini. Tražili su koridor koji su im Srbi, pod pritiskom supredsjedatelja, dali i tako povezali dvije muslimanske enklave koridorom 25 kilometara dugim i tri kilometra širokim. Supredsjedatelji su mislili da će to biti dovoljno", kazao je Šarinić. Što se Hrvatske tiče, Šarinić navodi da je glavni muslimanski zahtjev bio Neum i izlaz na more. "Kada je svima bilo jasno da je to za Hrvatsku neprihvatljivo, onda su kazali da to ne bi bio teritorijalni ustupak. Tražili su da se to područje poveže cestom koja bi išla od Stoca prema Kleku, koji je jedan dio tog poluotoka, s tim da bi onda BiH kupila taj teritorij". Šarinić drži da je to muslimansko stajalište paradoksalno jer je poznato što bi to politički i povijesno značilo za Hrvatsku, a to, kako ističe, jasno pokazuje da Muslimani žele teritorijalne ustupke. "Traženje Neuma muslimanska strana opravdava činjenicom da je Neum bio dio BiH. Međutim, on će to i dalje ostati, samo neće biti u bosanskoj republici. Muslimani su već kod samog pristanka na uniju išli na to da će se ona raspasti. Da vjeruju u njen opstanak, takvim bi statusom Neuma morali biti zadovoljni jer je on izlaz na more bosansko-hercegovačke unije", rekao je Šarinić. O srpskim pak zahtjevima upućenim Hrvatskoj Šarinić je rekao da sporazum predviđa i mogućnost dvostranih pregovora oko teritorija. "U tom smislu se", po njegovim riječima, "sa Srbima razgovoralo o pojačanju dubrovačkog zaleđa, što je za Hrvatsku od velikog strateškog značenja, a Srbi bi u tom slučaju eventualno, a to je sve bilo kazano u kondicionalu, zauzvrat dobili sam vrh Prevlake. Dođe li do toga i do ponovnih pregovora, to će, naravno, razmatrati sve institucije hrvatskog vrhovništva te će na temelju strateških interesa Hrvatske i njezinih saveznika doći do odluke. Ono što vam mogu kazati, a oko čega je u zadnje vrijeme bilo špekulacija, nikada nije bilo govora o eventualnim koncesijama na teritoriju Konavala", rekao je Šarinić. Hrvati su se u Ženevi, po njegovom mišljenju, zadovoljili minimumom ispod kojeg nikako ne bi mogli ići. "Mislim da je želja za mirom i zaustavljanjem rata bila najizraženija kod Hrvata. Željeli su svoju državu i suverenitet pa je i to uvjetovalo razuman pristup hrvatske strane u pregovorima", rekao je Šarinić. Govoreći o razgovorima predsjednika Tuđmana i Miloševića te o mogućnosti njegova utjecaja na krajinske Srbe, Šarinić je odgovorio: "Iz svih razgovora kojima sam bio nazočan zaključio sam da Milošević danas sigurno ne kontrolira u potpunosti krajinske Srbe i da on sada ima svojih problema, posebno sa sankcijama. Cijela njegova strategija u Ženevi bila je uvjetovana željom da se sankcije skinu jer su ekonomske prilike u Srbiji katastrofalne", ocijenio je Šarinić i dodao da je hrvatska strana energično inzistirala na tome da se sankcije povežu s cijelim paketom problema oko BiH i razrješenjem i normalizacijom hrvatsko-srpskih odnosa. "Milošević je osudio bombardiranje Maslenice. Suglasan je s time da se potpiše primirje i da se ide na otvaranje naftovorda, dalekovoda, komunikacija itd. Naravno, hrvatska strana pritom inzistira na normalizaciji hrvatsko-srpskih odnosa i uspostavi mira", dodao je ocjenjujući krajinske prijetnje da će bombardirati Zagreb kao tehnički moguće, ali da su izgledi za to vrlo mali ili nikakvi. (Hina) dd 022031 MET sep 93