PREDSJEDNIK TUĐMAN SUSREO SE S DUŽNOSNICIMA ŽENEVSKE KONFERENCIJE

BRIJUNI, 18. kolovoza (Hina) - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman susreo se večeras na Brijunima s dužnosnicima Ženevske konferencije o bivšoj Jugoslaviji, pomoćnicima supredsjedatelja Konferencije Knutom Vollebaeckom (Volebek) i Geertom Ahrensom (Gert Arens) i četvoricom njihovih suradnika. Dvosatnom razgovoru s hrvatske su strane bili nazočni i dr. Miomirom Žužul, hrvatski ambasador pri UN u Ženevi, Ivan Jarnjak, ministar unutrašnjih poslova Hrvatske, Slavko Degoricija, predsjednik Hrvatskog državnog izaslanstva za pregovore na okupiranom području Hrvatske te dr. Miro Tuđman, zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost. Tema njihovih razgovora bila je iznova posvećena iznalaženju miroljubivog rješenja za stanje u privremeno okupiranim dijelovima Hrvatske uz pomoć predloženog nacrta sporazuma o prekidu vatre i međusobnih neprijateljstava. Nakon završenih razgovora na Brijunima, koji su za novinare bili zatvoreni, sudionici brijunskog skupa dali su novinarima do znanja kako je bit razgovora posvećena uspostavi mira, stavljanju teškog naoružanja obiju strana pod kontrolu UNPROFOR-a te omogućavanja većih ovlasti snagama UNPROFOR-a na temelju rezolucije Vijeća sigurnosti i dosadašnjih pregovora predstavnika Hrvatske i Srba iz okupiranih područja u Hrvatskoj. Potpisivanjem i primjenom ovog sporazuma, s kojim bi se za koji dan trebale usuglasiti obje zaraćene strane, predviđa se povlačenje teškog naoružanja na 20 kilometara od linije razgraničenja. Na taj način bi se zapravo stvorio demilitarizirani prostor za jače djelovanje UNPROFOR-ovih snaga za obustavu vatre, otvaranje cestovnih i željezničkih veza kroz Hrvatsku te uopće normalizaciju života u sve četiri UNPA zone. Novinarima se najprije obratio Geert Ahrens, koji je ujedno i predsjednik Odbora za etničke grupe i manjine pri Ženevskoj konferenciji izražavajući zahvalnost što je njihovu delegaciju primio hrvatski predsjednik. Na taj su način mogli jasnije sagledati stavove i težnje i predsjednika i njegovih suradnika o gorućim pitanjima u Hrvatskoj. Ahrens je naglasio kako je svjestan da postoji "velika razvalina između onog što im je večeras kazao predsjednik Tuđman i onoga što će sutra najvjerojatnije čuti u razgovoru sa srpskom stranom u Plitvicama". No, unatoč različitostima nikad se ne smije napustiti nada, dodao je Ahrens te izrazio uvjerenje kako će se zajedničkim naporima ipak uspjeti premostiti sva međusobna razmimoilaženja. Knut Vollebaeck je istakao kako su i ovi brijunski razgovori zapravo dio jednog opsežnog procesa u traženju prvenstveno mirnog i po mogućnosti što skorijeg rješenja za sukobe u Hrvatskoj. "Pokušavamo naći prihvatljivo rješenje za obje strane", kazao je Vollebaeck i nastavio: "To je naravno vrlo zahtjevan zadatak koji u sebi mora uključivati nove načine razmišljanja. Večerašnji razgovor predstavlja za nas veliki korak naprijed u našim radnim zadacima i nadam se da će on već sutra na ženevskim razgovorima biti uzet u obzir. Vjerujem, naime, da će na skupu u Ženevi biti riječi ne samo o problematici u BiH, već i o stanju u Hrvatskoj." Po mišljenju Knuta Vollebaecka bitno je da se u sadašnjim nastojanjima ka miru konačno spriječe razdvajajuća nepovjerenja jedne sukobljene strane prema drugoj te posebno da se suzbije nepovjerenje koje obje strane imaju prema UNPROFOR-u. Za njih je ovo posljednje vrlo ozbiljan problem koji što prije žele sanirati. Govoreći o rezoluciji i njenom članu 802. kazao je da, ako dođe do povlačenja Hrvatske vojske iz područja koja obuhvaća rezolucija 802, onda je UNPROFOR spreman ući u to područje sa znatno većim brojem ljudi i jakim sredstvima te osigurati primjenu te rezolucije. O tome su, dodao je Vollebaeck, razgovarali sa zapovjednikom snaga i ostalim časnicima UNPROFOR-a te misli da su oni voljni i spremni preuzeti taj zadatak. Vollebaek je nadalje istaknuo kako bi trebalo dati jamstvo objema stranama da neće biti prevareni "kao što je to bilo u nedavnoj prošlosti". Nada se da će djelovati kao zaštitne snage koje će povratiti povjerenje obiju strana. Na upit novinara Hine o izgledima za pomirbu sa srpskom stranom u situaciji, kada oni u hrvatskoj državi proglašavaju vlastitu državu, Vollebaeck je kazao kako proglašavanje srpske nezavisnosti u Hrvatskoj nije prihvatljivo niti za međunarodnu zajednicu niti za Ujedinjene narode. Sve rezolucije Vijeća sigurnosti govore o tome da se na tom području zapravo radi o hrvatskom teritoriju. Činjenica je, međutim, po njegovim riječima, da hrvatska Vlada nema kontrolu nad tim područjem. Dvije su mogućnosti za rješavanje tog problema. To je vojna opcija, koja bi zasigurno odnijela puno života te naškodila ekonomskim prilikama u Hrvatskoj, jer je cijena rata visoka, ili pak mirno rješenje i iznalaženje zajedničkih sporazuma, kao što su to upravo i zastupali svi sudionici večerašnjih brijunskih razgovora i što je i predsjednik Tuđman prihvatio. "Mora se pregovarati već i stoga što smo uvjereni da između dviju zaraćenih strana ipak postoje određeni zajednički interesi koji će im pomoći da sjednu za isti stol te prihvate proces pregovora i konačnih dogovora." "Ovo je jedan u nizu vrlo važnih sastanaka gdje su se mnogi problemi pojasnili kako sa stanovišta hrvatske pozicije tako i sa strane UNPROFOR-a i međunarodne Ženevske konferencije", kazao je na početku svog izlaganja Slavko Degoricija. Po njegovu mišljenju je ono, što je hrvatska strana željela istaknuti i na razgovorima u Topuskome i u Beču i u Ženevi i večeras na Brijunima, prvenstveno težnja da se postigne sporazum o prekidu vatre. Taj sporazum, drži Degoricija, stavlja u poziciju znatno jače snage i djelovanje UNPROFOR-a u UNPA područjima. Snage UNPROFOR-a i njihovi zapovjednici trebali bi ispraviti sve one greške koje su učinjene u odnosu na donešene rezolucije. Sporazum o prekidu vatre jest temeljni dokument koji stavlja u funkciju UNPROFOR, stavlja u istovjetne uvjete obje strane na liniju razdvajanja i ostavlja dovoljno širokog prostora da se konačno može primijeniti Vanceov plan, odnosno povratak prognanika, uspostava mira te mogućnost političkog djelovanja na sve četiri UNPA zone do konačnog rješenja srpskog pitanja u Hrvatskoj. Ovim se sporazumom sva ratna problematika stavlja u statut mirovanja osim implementacije svih dosadašnjih rezolucija, Vanceovog plana i sporazuma o prekidu vatre na razini ponuđenog sporazuma od strane UNPROFOR-a, završio je Slavko Degoricija. Na upit novinara što misli o izgledima prihvaćanja i budućeg potpisivanja ovog sporazuma od srpske strane, Degoricija je kazao "tko je za mir, taj sporazum treba potpisati. Tko nije za mir on će izbjeći potpisivanje sporazuma i obaveza koje taj sporazum diktira. Dakle, ako smo za mir, politička rješenja onda je upravo ovo sporazum takove naravi da on upravo nudi miroljubivu sadržinu daljnjih aktivnosti." Degoricija je također ocijenio da je ovo vrlo dobra šansa za mir te ako se ona prokocka onda bi taj mir doista mogao doći u pitanje. Odgovarajući na pitanje o eventualno dvije sporne od 13 točaka predviđenih sporazumom, Degoricija je kazao kako je upitna samo dubina kontrole provođenja ovog sporazuma. Ona je izvan mandata UNPROFOR-a, pa je upravo to sporno jer se UNPROFOR također mora kretati u okviru zadanih normi koje određuje Vanceov plan i rezolucije. Ne može se, smatra Degoricija, iskakati izvan ranije postavljenih uvjeta. "Mi s hrvatske strane želimo da se konačno pristupi primjeni svih rezolucija i Vanceovog plana u svim detaljima. Ako treba napraviti neke dodatne radnje, onda se to mora postići novom rezolucijom i novom suglasnosti hrvatske Vlade odnosno države Hrvatske sa Vijećem sigurnosti. Ne možemo mi na nižim razinama mijenjati dokumente koji su donešeni na razini Vijeća sigurnosti ili na razini hrvatske države", kazao je na kraju Slavko Degoricija. (Hina) sd 192335 MET aug 93