PREGLED U 5 SATI

ZAGREB, 20. kolovoza (Hina) ZAGREB - U Ženevi su jučer nastavljeni mirovni pregovori o Bosni i Hercegovini. U srijedu je postignut sporazum da se Sarajevo demilitirizira i privremno stavi pod nazor Ujedinjenih naroda, a već dan poslije predsjednik Predsjedništva BiH se ogradio od sporazuma tvrdeći da nije ispunjen najvažniji uvjet, tj. da Srbi nisu prekinuli opsadu grada, javila je večeras Hrvatska televizija. Jučer je na dnevnom redu bio težak posao utvrđivanja granica budućih republika u okviru bosanskohercegovačke unije. U razgovorima su sudjelovali i predsjednici Hrvatske i Srbije dr. Franjo Tuđman i Slobodan Milošević. Dužnosnici konferencije izjavili su da se od njih očekuje da za pregovora izvrše pritisak na vođe nacionalnih zajednica, Matu Bobana i Radovana Karadžića, kako bi u pregovorima bili popustljiviji. Već pred Palačom naroda, vođa bosanskih Muslimana Alija Izetbegović najavio je da će pregovori biti teški. On je optužio Srbe da se nisu do kraja povukli s Igmana, što je, reklo bi se, srpska posla, a međunarodnu zajednicu s njima da nije skinula opsadu Sarajeva. Nakon dva kruga pregovora u popodnevnim satima Izetbgović je podigao svoje zahtjeve. "Ali, mi nastavljamo insistirati na podizanju opsade grada Sarajeva. Jučer smo utvrdili jedan aranžman za Sarajevo, ali time nije riješeno pitanje opsade grada. Također dolaze vrlo loše vijesti o položaju Muslimana u Hrvatskoj, položaju muslimanskih izbjeglica", kazao je Izetbegović. Predsjednik Tuđman imao je jučer i posebni sastanak s predsjednikom Srbije Miloševićem. Srpska je strana obećala, kako se saznaje, da će utjecati na kninske Srbe da prihvate sporazum o prekidu vatre i da svoje probleme riješe s hrvatskom vlašću pregovorima. Hrvatska je zainteresirana za normalizaciju prilika unutar Hrvatske, ali i normalizaciju odnosa između Hrvatske i Srbije. Nije dovoljno riješiti problem Bosne. Za mir na prostoru bivše Jugoslavije treba riješiti i probleme u Hrvatskoj. Hrvatski je predsjednik zato tražio na konferenciji, da se skidanje sankcija Srbiji uvjetuje ukupnim rješenjem, tj. da se veže mir u Bosni s mirom u Hrvatskoj. Pregovori će se vjerojatno nastaviti i danas u ovome sastavu. To je barem bio početni Owenov i Stoltenbergov plan, javio je Mirko Galić iz Ženeve. ŽENEVA - Mirovni pregovori u Ženevi o Bosni i Hercegovini nastavit će se danas uz sudjelovanje predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, Hrvatske Franje Tuđmana i Crne Gore Momira Bulatovića, izjavio je predstavnik za javnost Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji John Mills (Džon Mils). Prema mišljenju predsjednika BiH Alije Izetbegovića, koji je izrazio pesimizam glede izgleda za brzo globalno rješenje, jučer nije zabilježen nikakav napredak u svezi s teritorijalnom podjelom triju budućih republika Bosne i Hercegovine, pitanju koje se sada nalazi u središtu pregovora. Srbijanski predsjednik Milošević izjavio je da su "se udružili svi potrebni elementi za konačni sporazum", te da će razgovori u petak biti "ključni". Milošević je dodao da je "ostvaren velik napredak glede zemljovida" te da će "petak biti kritičan dan" pregovora. ZAGREB - Predsjednik Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbgović ponovio je jučer poslije podne zahtjeve za trenutačnu deblokadu Sarajeva i povlačenju teškog srpskog naoružanja. Razgovarajući s novinarima u kratkoj pauzi konferencije Izetbegović je, prema izvješću dopisnika Hrvatskog radija, izjavio da neće prihvatiti nikakav cjeloviti sporazum o miru dok traje opsada Sarajeva. Izetbegović je uz to izjavio da su Srbi i Hrvati autori plana podjele Bosne i Hercegovine te za muslimansku republiku zatražio područja među kojima su i Neum i izlaz u luku Ploče. ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je jučer Emanuela Zismana, predsjednika Komisije za imigraciju izraelskog parlamenta (Knesseta). Dr. Granić je upoznao gosta s političkom, gospodarskom i humanitarnom situacijom u Republici Hrvatskoj, ukazao na posljedice srpske agresije na Hrvatsku, situaciju u UNPA zonama te ulogu i zadaće UNPROFOR-a. U tom kontekstu naglasio je da Hrvatska želi mirnim putem reintegrirati zaposjednuta područja u svoj ustavno-pravni poredak. Dr. Granić je objasnio gostu stajalište Hrvatske u odnosu na rat u Bosni i Hercegovini, ukazavši pritom na stradanja hrvatskog pučanstva tijekom muslimanske ofenzive u srednjoj Bosni. Dr. Granić je zaključio da Hrvatska gradi otvoreno demokratsko društvo u kojem su zajamčena puna prava manjina i etničkih zajednica. Dr. Mate Granić i Emanuel Zisman izrazili su posebni interes i želju za razvijanjem svekolikih odnosa između Hrvatske i Izraela. BEOGRAD - Zamjenici supredsjedatelja ženevske konferencije Geert Ahrens i Knut Vollebaeck na Plitvicama su u četvrtak razgovarali s predstavnicima Srba iz okupiranih dijelova Hrvatske na čelu s Goranom Hadžićem. Kako je izvijestio beogradski radio, razgovori će biti nastavljeni i danas. Nakon sastanka veleposlanik Ahrens je rekao da se od srpske strane u nastavku razgovora očekuje odgovor na prijedlog sporazuma o prekidu vatre koji je podnijet na posljednjem krugu pregovora u Ženevi a koji, po njegovim riječima, sadrži i odredbe "Erdutskog sporazuma". Ahrens je izrazio nadu da će se Hrvati i Srbi uskoro ponovno naći za pregovaračkim stolom, ali da je put do konačnog sporazuma dugačak. Knut Vollebaeck je ocijenio da je novi sporazum o prekidu vatre dobra osnova za razgovore. On je razgovore ocijenio konstruktivnim dodajući da ne treba očekivati nikakve spektakularne rezultate. WASHINGTON - Dolazak zime mogao bi predstavljati krajnji datum za savezničku vojnu akciju protiv srpskih snaga u Bosni i Hercegovini. To je ocjena koju je u četvrtak iznio predstavnik Sjedinjenih Država u NATO-u, Robert Hunter . "Po logici stvari, nadziranje ponašanja Srba će se maksimalno pojačati od sada pa do trenutka kada će se zbog vremenskih uvjeta pogoršati patnje ljudi", naglasio je Hunter u razgovoru s novinarima u Washingtonu. Američki dužnosnici su do sada odbijali govoriti o krajnjem datumu za moguću vojnu operaciju NATO-a u Bosni i Hercegovini. Prema njegovim riječima, nejasnoća oko krajnjeg datuma je namjerna i dio strategije da se Srbi odvrate od poduzimanja čisto taktičkih mjera. TORONTO - Međunarodna zajednica, uključujući i Ujedinjene narode je predugo odlagala intervenciju na području bivše Jugoslavije i "premalo i prekasno" činila da pomogne žrtvama tog sukoba, ustvrdio je kanadski ministar vanjskih poslova Perrin Beatty. "Previše je ljudi bezrazložno patilo zato jer je međunarodna zajednica djelovala premalo, prekasno", izjavio je Beatty u Torontu, nakon završetka konferencije o slobodi tiska. Prema njegovim riječima, međunarodna zajednica ne treba započeti odmah sa zračnim napadima u Bosni ali, rekao je, NATO će djelovati ako neće biti "značajnog napretka" da se zaustavi rat. ŽENEVA) - Komitet za ukidanje rasne diskriminacije (CERD) osudio je u četvrtak tzv. Saveznu republiku Jugoslaviju zbog diskriminacije i opomenuo ju da "poduzme sve raspoložive mjere da bi se okončalo sistematsko nasilje velikih razmjera koje se provodi u dijelovima Hrvatske i BiH koje kontroliraju Srbi". Rezolucija Komiteta preporučuje beogradskoj vladi da "zabrani rasnu diskriminaciju i da brzo poduzme odlučne mjere kako bi se spriječilo djelovanje rasističke propagande. Što se tiče Hrvatske, CERD traži da primjena postojećih zakona i propisa za zaštitu prava "neetničkih Hrvata" bude "pod brižljivim nadzorom" i da se pojača njihovo provođenje. Rezolucija o Bosni i Hercegovini naglašava nužnost gonjenja odgovornih za zločine koji krše humanitarno pravo i suđenja pred međunarodnim sudom koji treba biti stvoren prema rezoluciji 808 Vijeća sigurnosti. Komitet smatra "vitalnim" raspuštanje vojnih skupina kao i pokretanje istrage o rasističkim napadima i samovoljnim hapšenjima, nestancima ljudi i mučenjima. BEČ - Austrija je u četvrtak priopćila da će prihvatiti još 35 težih ranjenika, odraslih osoba i djece iz Bosne i Hercegovine kojima je potrebno hitno liječenje. Medicinsko osoblje je pripremalo krevete u austrijskim bolnicama za novih 35 ranjenika, a 15 mjesta je već osigurano početkom ovog tjedna, izjavio je dužnosnik austrijskog Ministarstva vanjskih poslova. U dvije najveće bečke bolnice u posljednjih osam mjeseci liječene su 132 osobe iz Bosne i Hercegovine od 60.000 koliko ih se nalazi u Austriji od početka rata. DUBLIN - Irska će primiti na liječenje 10 ranjenika iz Bosne i darovati 40 tisuća funti (60 tisuća dolara) sarajevskim bolnicama, objavio je jučer ministar vanjskih poslova Dick Spring. Spring je rekao da je medicinski odbor UN pristao evakuirati desetoricu ranjenika. "Svi su ranjeni od granatiranja", kaže se u priopćenju. Skupinu ranjenika čini osam muškaraca, jedna žena i jedan trinaestogodišnji dječak, a prati ih osam rođaka. Očekuje se da će stići u Dublin 25. kolovoza. TIRANA - Nekadašnji albanski predsjednik Ramiz Alia i još šest članova nekadašnjeg Politbiroa vladajuće Komunističke partije, uhićeni su u četvrtak uveče i odvedeni u zatvor. U priopćenju koje su objavile sudske vlasti se navodi da se sud odlučio na takvu mjeru "na temelju novih dokaza" prikupljenih protiv njih. Svi su optuženi za zloporabu vlasti i prisvajanje državnih dobara. Alia se od kolovoza 1992. godine nalazio u kućnom pritvoru. Alia je postao predsjednikom Albanije 1985. godine nakon smrti Envera Hoxhe (Hodža). U ožujku 1992. Alia je podnio ostavku nakon što je oporbena Demokratska stranka pobijedila na parlamentarnim izborima. BAGDAD - Irak je jučer prosvjedovao kod UN-a zbog oružanog incidenta između američkog zrakoplovstva i iračke protuzračne obrane u zoni zabrane letova na sjeveru Iraka. U poruci upućenoj glavnom tajniku UN-a Butrosu Butrosu-Galiju, irački ministar vanjskih poslova Mohamad said as-Sahhaf izjavio je da SAD "preuzimaju potpunu odgovornost za taj napad na sigurnost i interese Iraka." BAALBECK (Libanon) - Eskadron izraelskih borbenih zrakoplova napao je položaje proiranske stranke Hezbolah u istočnom Libanonu da bi se osvetili za ranije ubojstvo osam izraelskih vojnika u južnom Libanonu, izjavili su svjedoci i sigurnosni izvori. Desetak izraelskih zrakoplova ispalilo je rakete na položaje protuzračne obrane Hezbolaha na brdima Abu Mohane blizu starog grada Baalbecka, 83 km istočno od Bejruta, javljaju sigurnosni izvori. Borbeni zrakoplovi napali su raketama i drugu bazu Hezbolaha u selu Janta blizu sirijsko-libanonske granice. (Hina) vg 202338 MET aug 93