SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 1. kolovoza (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić vratio se danas poslije podne u Zagreb nakon višednevnog posjeta Ujedinjenim narodima u New Yorku. U razgovorima koje je vodio s glavnim tajnikom UN, trojicom podtajnika, svim šefovima misija stalnih i ostalih članica Vijeća sigurnosti, te s njemačkim veleposlanikom u UN, glavne su teme bile mogući novi mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj, zaštita "ružičastih zona", te stanje u Bosni i Hercegovini. Kako je po dolasku u zagrebačku zračnu luku izjavio dr. Granić, Hrvatska je ostala pri svojem čvrstom stajalištu da neće produžiti mandat UNPROFOR-u ukoliko tijekom sljedeća dva mjeseca ne bude vidjela učinkovitost te misije. Hrvatska je jučer u pismu što ga je uputila glavnom tajniku, zatražila da se UNPROFOR politički, funkcionalno i ugovorno razdvoji na Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Makedoniju, podsjetio je dr. Granić. Hrvatska je u UN imala priliku upozoriti na stradanja hrvatskog pučanstva u srednjoj Bosni te predočiti svjetskoj javnosti muslimansku agresiju i okupaciju etničkih hrvatskih teritorija u BiH, kazao je dr. Granić. On je dodao kako je to izazvalo najveću pažnju jer je ta tema bila medijski potpuno nepokrivena. "Mislim da se može zaključiti da je to bio korak u pravo vrijeme. To ne znači da se na nas neće vršiti i dalje pritisak, posebno oko Maslenice u ovom trenutku", upozorio je dr. Granić. On je rekao kako je Vijeće sigurnosti bilo predlagalo puno oštriju predsjedničku izjavu glede provođenja sporazuma iz Erduta. "Ona je značajnije izbalansirana jer je dodata formulacija da snage pobunjenih Srba ne mogu ući u područje koje preuzme UNPROFOR. S druge strane, nema više nikakavih nejasnoća oko stavova Hrvatske nakon dva mjeseca kada istekne ovaj mandat", zaključio je potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske. ZAGREB - Nakon razgovora koje je potkraj prošloga tjedna o razdvajanju sadašnjeg mandata UNPROFOR-a na tri neovisna mandata (za Republiku Hrvatsku, Republiku Bosnu i Hercegovinu i Republiku Makedoniju) u sjedištu UN u New Yorku potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić vodio sa glavnim tajnikom svjetske organizacije, njegovim najbližim suradnicima i predstavnicima svih zemalja članica Vijeća sigurnosti, iz Kabineta ministra primili smo i tekst pisma koje je tim povodom glavnom tajniku UN uputila Stalna misija Republike Hrvatske pri UN. U skladu s postignutim načelnim dogovorom da Republika Hrvatska ponudi i konkretne prijedloge o tome - u pismu, koje je potpisao veleposlanik RH pri UN dr. Mario Nobilo, predlaže se da početni koraci u razdvajanju mandata snaga UN budu kako slijedi: "1. dodjeljivanje novog imena za operaciju u Hrvatskoj, iz kojeg bi prima facie bilo jasno da su snage za očuvanje mira smještene na teritoriju Republike Hrvatske; 2. odvajanje civilnog sektora od do sada jedinstvene operacije, stvaranjem neovisnog ureda za ispunjavanje civilnih zadataka operacije očuvanja mira, uključujući i šefa za civilne poslove koji bi bio ovlašten i odgovoran samo za teritorij Hrvatske; 3. naredne ocjene revizija mandata snaga za očuvanje mira u Hrvatskoj, odgovarajuće rezolucije ili izjave Vijeća sigurnosti, kao i svi dokumenati, trebaju odražavati činjenicu da je mandat u Hrvatskoj per se odvojen i da se dokumenti odnose samo na taj mandat, ne uključujući mandate u Republici Bosni i Hercegovini i Republici Makedoniji; 4. potpisivanje Sporazuma o statusu snaga između Ujedinjenih naroda i hrvatske Vlade koji će vrijediti za teritorij Republike Hrvatske unutar njenih međunarodnih granica. Čvrsto je uvjerenje moje Vlade da bi ovi koraci olakšali mandat UNPROFOR-a u Hrvatskoj. Imamo puno razumijevanje za novčane i operativne teškoće s kojima se UNPROFOR suočava. S time u vezi Hrvatska je spremna surađivati s Ujedinjenim narodima, ali moram još jednom naglasiti političku i pravnu važnost prijespomenutih mjera. Zamolio bih Vas za pomoć u raspodjeli ovog pisma kao dokumenta Vijeća sigurnosti", kaže se u pismu Stalne misije Republike Hrvatske pri UN glavnom tajniku UN. SARAJEVO - Vojni predstavnici triju strana u Bosni i Hercegovini sastali su se danas u sarajevskoj zračnoj luci kako bi raspravljali o primjeni sporazuma o prekidu vatre koji je potpisan u petak, doznaje se iz izvora UNPROFOR-a u Sarajevu. Glasnogovornik UNPROFOR-a Barry Frewer (Beri Fruer) je precizirao da su u sarajevsku zračnu luku oko podne došli zapovjednik HVO za Sarajevo Slavko Zelić, drugi čovjek srpskih snaga Milan Gvero i zapovjednik muslimanskih snaga Rasim Delić. Na dnevnom je redu rasprava o uvjetima primjene sporazuma o prekidu vatre, koji je već na više mjesta prekršen posebice u srednjoj Bosni, gdje su muslimanske snage u subotu pokrenule pokrenule široku ofenzivu na hrvatska mjesta na tom prostoru. ŽENEVA - Bosanski su Srbi spremni zadovoljiti se s oko 50 posto teritorija Bosne i Hercegovine, druga polovica zemlje podijelila bi se između Muslimana (29 posto teritorija) i Hrvata (21 posto), doznaje danas France presse iz krugova Ženevske konferencije. Pregovori o razgraničenju između republika koje će činiti Savez Republika Bosne i Hercegovine, u kojima sudjeluju predsjednik bosanskohercegovačkog Predsjedništva Alija Izetbegović, predsjednik Hrvatske zajednice Herceg-Bosne Mate Boban i vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić, nastavljeni su danas u Ženevi pod vodstvom međunarodnih posrednika Davida Owena (Dejvid Ouven) i Thorvalda (Torvald) Stoltenberga. Jedan diplomat blizak pregovaračkim krugovima rekao je za Reuter da posrednici Owen i Stoltenberg žele do kraja današnjeg dana imati sve elemente potpunog mirovnog sporazuma. WASHINGTON - Utjecajni američki senator Bob Dole (Doul) zauzeo se za oštru strategiju SAD i njihovih saveznika kako bi se vratio mir u BiH, ocjenjujući da situacija zahtijeva postavljanje ultimatuma uz prijetnju zračnim napadima ne bude li on poštovan. Vođa republikanaca u Senatu piše u članku objavljenom u današnjem Washington Postu (Uošington Poust) da bi se ultimatum trebao odnositi na poštovanje obustave vatre, slobodno kretanje humanitarnih konvoja, predavanje teškog oružja UN-ovim snagama i na raspuštanje paravojnih postrojba. U slučaju nepoštovanja tog ultimatuma, uslijedili bi zračni napadi, a potom i postupno ukidanje embarga na isporuku oružja u korist vlade BiH. ISLAMABAD - Izaslanstvo Organizacije islamske konferencije (OCI) od utorka će posjetiti Pariz, London i Ženevu gdje će razgovarati o situaciji u Bosni i Hercegovini, priopćio je glasnogovornik OCI-a u Islamabadu. Izaslanstvo će predvoditi pakistanski ministar vanjskih poslova Abdus Satar. Oni će ministre vanjskih poslova Francuske i V. Britanije, Alaina Juppea (Alen Žipe) i Douglasa Hurda (Daglas Herd), izvijestiti o želji islamskih država da se pronađe pravedno rješenje sukoba u BiH, dodao je glasnogovornik OCI-a. Izaslanstvo će se u Ženevi susresti s međunarodnim posrednicima lordom Davidom Owenom (Dejvid Oven) i Thorvaldom (Torvald) Stoltenbergom, kao i s predsjednikom Predsjedništva BiH Alijom Izetbegovićem. SAIDA - Povratak oko pola milijuna izbjeglica koji su pobjegli pred izraelskim napadima danas je poprimio velike razmjere, a neprikinuta rijeka automobila kreće se iz pravca Bejruta prema južnom Libanonu. Čitave obitelje stiješnjene u svojim kamionetima, koji su nakrcani kućnim potrepštinama vraćaju se u svoja sela koja su napustili tijekom sedam dana bombardiranja. Prema vojnom predstavniku Hezbolaha Mohamedu Hašemu, pripadnici fundamentalističkih jedinica počeli su se vraćati na svoje položaje, čak i na one koji su uništeni u nedavnim napadima. BRUXELLES - Ministri financija sastali su se danas u Bruxellesu kako bi spasili Europski monetarni sistem (EMS) pogođen špekulacijama na monetarnom tržištu. Ministri financija suočavaju se s nekoliko mogućnosti, među kojima su ukidanje EMS-a, devalvacija slabijih valuta ili izlazak nekih iz sistema, revalvacija jačih valuta te proširivanje granica unutar kojih se može mijenjati vrijednost valuta. ANKARA - Kurdski pobunjenici ubili su deset osoba u jučerašnjim napadima u istočnoj i jugoistočnoj Turskoj, priopćila je turska novinska agencija Anadolija. Otkako je PKK počeo s gerilskim ratom protiv turske države 1984. godine, ubijeno je oko 6500 ljudi. (Hina) rb 011818 MET aug 93