VEČERNJI LIST : INTERVIEW S KIROM GLIGOROVIM

ZAGREB, 9. kolovoza (Hina) - U povodu zapaženog govora na proslavi Ilindena, s predsjednikom Makedonije Kirom Gligorovim razgovarao je Mihajlo Ničota. Interview objavljuje zagrebački Večernji list. Na pitanja zašto su odnosi Hrvatske i Makedonije "još gotovo na ništici" i "ima li izgleda da se pokrenu 's mrtve točke'", Kiro Gligorov odgovara: "Ponajprije želim reći da u Makedoniji prema hrvatskom narodu postoje vrlo topli osjećaji prijateljstva i interes za svestranu suradnju. To ima duboke korijene i tradiciju. Stoga je naša obveza, i s jedne i s druge strane, da nastavimo kontinuitet toga prijateljstva i suradnju između makedonskog i hrvatskog naroda. (...) Mi namjeravamo upravo ovih dana pojačati naše otvaranje prema Zagrebu i izraziti spremnost da otvorimo veleposlanstvo. Nadamo se da će u tome slučaju i obratno, u Skoplju, biti otvoreno hrvatsko veleposlanstvo. Tako bismo, nadam se, nadoknadili sve što je dosad propušteno". Odgovarajući na pitanje o stanju u Bosni, Gligorov kaže: "(...) Ako i ne bude postojala Bosna kao jedna zajednica, ti će narodi ostati jedan pored drugoga i moraju živjeti zajedno. Zato svi mi sa strane moramo pomoći da se ubrza proces završetka rata i potaknuti dogovaranje o zajedničkom životu, bez obzira u kakvom obliku. To nije iznimno važno samo za mir u Bosni nego i na cijelom Balkanu, jer dok vlada rat, on se može i proširiti, a širenje rata nosi još veće opasnosti". Komentirajući pitanje o načelu nepromjenjivosti granica na primjeru Hrvatske, Gligorov kaže kako se "često ne poštuje ono što je potpisano u dokumentima" i nastavlja: "Meni je posve jasno da se teritorijalne cjelovitosti Hrvatske ne može odreći nijedan nositelj odgovornosti u toj državi, pa ni pod pritiskom sile ili pod utjecajem međunarodne zajednice. Zato mislim da je jedini izlaz iz te situacije - poštivati teritorijalnu cjelovitost Hrvatske u priznatim granicama. S druge strane, valja uložiti sve moguće napore da se stvore uvjeti kojima će srpska manjina u Hrvatskoj uživati sva prava što pripadaju svakoj manjini, pogotovo brojno većoj, koja živi u drugoj državi". Odgovarajući na pitanje o pridržavanju sankcija protiv 'Jugoslavije' Gligorov kaže kako se Makedonija tih sankcija pridržavala od samog početka i dodaje: "Međutim, ima stanovitih problema. Makedonija je tranzitno područje. Mi ne proizvodimo naftu i nemamo kapitala da je kupujemo kako bismo je nekome drugom prevozili. Zna se odakle ta nafta dolazi, i ne samo nafta. Stoga smo mi više puta isticali: kao što se nadzire makedonska granica za proizvode koji iz Makedonije idu van, tako bi trebalo nadzirati i granicu južnoga susjeda". Gligorov iznosi podatke o šteti koje Makedoniji trpi zbog sankcija, međutim potvrđuje da se u Makedoniji ipak dobro živi, pa objašnjava: "To su ponajprije plodovi politike mira. Ipak, mir omogućava ljudima da rade. (...) Drugi je čimbenik naša čvrsta odlučnost da krenemo putem tržišta, odlučili smo se za stabilizacijski program i za čvrstu monetarnu politiku". Gligorov je svjestan opasnosti rata, pa o tomu među inim kaže: "Važne političke snage u Srbiji ne mire se s istinom da je Makedonija nezavisna i suverena država. Sve dok se to ne prihvati kao stvarnost, ostaje mogućnost da se na ovome dijelu Balkana, preko Kosova i drugim pokušajima, ostvare neke težnje. Sada se, na primjer, preko Srpske pravoslavne crkve pokušava nametnuti vlast Makedonskoj pravoslavnoj crkvi, što zapravo znači duhovnu agresiju. Stvari obično tako počinju, a završavaju znatno okrutnijim metodama"... (Hina) mn 090508 MET aug 93