FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

SAŽETA KRONOLOGIJA ŽENEVSKIH PREGOVORA

ŽENEVA, 20. kolovoza (Reuter/Hina) - Međunarodni mirovni posrednici predstavili su u petak stranama na pregovorima o miru u Bosni i Hercegovini kompromisni zemljovid za podjelu BiH, čime je upotpunjen globalni mirovni sporazum, o kojemu se progovaralo gotovo godinu dana. Agencija Reuter iznijela je neke od glavnih odrednica pregovora tijekom tog razdoblja: 1992: 3. rujna - Međunarodna konferencija o bivšoj Jugoslaviji, kojoj supredsjedaju EZ-ov izslanik Lord Owen i UN-ov Cyrus Vance, počinje s radom u Ženevi. 18. rujna - Čelnici triju strana iz BiH sudjeluju na mirovnim pregovorima u Ženevi, no odbijaju međusobne sastanke. 29. rujna - Novi krug pregovora, kojemu je prvi put nazočan predsjednik Predsjedništva BiH Alija Izetbegović. 1993: 2. siječnja - Karadžić, Izetbegović i Boban prvi put međusobno razgovaraju u Ženevi. Mirovni posrednici od njih traže da prihvate novi Vance-Owenov plan, kojim se predlaže novi ustav, zemljovid od 10 provincija i prekid vatre. 4. siječnja - Mate Boban potpisuje Vance-Owenov plan, no Muslimani i Srbi odbijaju. Pregovori obustavljeni. 10. siječnja - Otvoren ponovni krug pregovora kao "posljednja prilika." Milošević prvi dolazi u Ženevu u ulozi mirotvorca i uvjerava oklijevajuće bosanske Srbe da 12. siječnja prihvate predloženi ustav. 30. siječnja - Ženevski se pregovori prekidaju nakon što bosanski Srbi i Muslimani i dalje ne pristaju potpisati ključne dijelove plana. Vance i Owen odlaze u New York tražiti potporu Vijeća sigurnosti. 25. ožujka - Pod međunarodnim pritiskom, vlada BiH potpisuje plan, bosanski Srbi ga i dalje odbijaju. 31. ožujka - Vijeće sigurnosti odobrava uporabu sile za zaštitu zone zabrannjenog letenja u BiH. 2. travnja - Norveški ministar vanjskih poslova Thorvald Stoltenberg pristaje preuzeti dužnost Cyrusa Vancea (76) kao UN-ova predstavnika na Konferenciji. 17. travnja - Vijeće sigurnosti suglasno pooštriti sankcije protiv tzv. SR Jugoslavije ako bosanski Srbi do 26. travnja ne prihvate mirovni plan. Srpski parlament 26. travnja odbija plan i sankcije stupaju na snagu. 2. svibnja - Radovan Karadžić na sastanku na vrhu u Ateni potpisuje Vance-Owenov plan. 6. svibnja - Na poziv svog armijskog zapovjednika Ratka Mladića, "skupština" bosanskih Srba odbacuje plan i odlučuje o planu organizirati referendum. 16. svibnja - Na referendumu, koji međunarodni posrednici ne priznaju, 96 posto bosanskih Srba izjasnilo se protiv mirovnog plana. 12. lipnja - U Ženevi započinje novi krug razgovora. Supredsjedatelji zakazuju prvi sastanak s kolektivnim Predsjedništvom BiH u pokušaju da prisile Izetbegovića da pregovara o rješenju po etničkim načelima. 17. lipnja - Owen izjavljuje da je Vance-Owenov plan mrtav, te da je rat otišao predaleko da se za njega iznađe pravedno rješenje. 23. lipnja - Iznijet Ustavni prijedlog za konfederaciju. Prijedlog u devet točaka predstavljen je sedmorici članova Predsjedništva BiH koji su u Ženevi bez Izetbegovića. 27. srpnja - Novi odlučujući krug pregovora otvara se u Ženevi gdje Srbi i Hrvati daju potporu prijedlogu posrednika o stvaranju nove "Unije" triju etničkih bosanskohercegovačkih republika. 30. srpnja - Izetbegović pristaje na ustavne prijedloge o "Uniji" koje sada treba odobriti parlament BiH. Pregovori se vraćaju zemljovidu. 2. kolovoza - Izetbegović ponovno bojkotira mirovne pregovore, uvjetujući svoj povratak srpskim povlačenjem s dvije strateški važne planine iznad Sarajeva. 9. kolovoza - Pregovori se nastavljaju, no Izetbegović odbija izravno pregovarati sa Srbima i Hrvatima. 16. kolovoza - Nakon jednotjednih bilateralnih pregovora, sve strane pristaju na izravne međusobne pregovore. Posrednici najavljuju probni sporazum o stavljanju Sarajeva pod nadzor UN-a nakon postizanja konačnog mirovnog rješenja. 18. kolovoza - Tri strane dogovaraju se o pojedinostima sporazuma o Sarajevu, utvrđujući UN-ov mandat na dvije godine. 19. kolovoza - U želji da dovrše pregovore o zemljovidu, posrednici zovu u Ženevu predsjednike Hrvatske, Srbije i Crne Gore Tuđmana, Miloševića i Bulatovića, kako bi potaknuli strane u BiH da prihvate predloženo. (Hina) mm 201724 MET aug 93

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙