SERVIS POSEBNIH NASLOVA

Nadnaslov: Kako žive Nijemci bez socijalne pomoći Naslov: Bijeda u zemlji blagostanja Podnaslov: Procjenjuje se da u Njemačkoj 7 milijuna ljudi živi na donjoj granici egzistencijalnog minimuma. Milijun je bez stalnog mjesta boravka ili im prijeti gubitak krova nad glavom. "Klasični oblik siromaštva prerastao je u beskućništvo. Najveći dio beskućnika čine oni koji su izgubili posao zbog nedostatne kvalifikacije", kaže predstavnik državne zajednice za zapošljavanje i pomoć beskućnicima. Piše: Jutta LAUTERBACH, DPA BERLIN - Mladić u poderanim cipelama i rasparanim trapericama izaziva samilost. Pred njim je komad kartona s natpisom: "Zovem se Ronny. Nemam novaca." Ronny živi na cesti, bez šanse da se zaposli, bez nade. U Berlinu je prosjačenje postalo dio svakodnevlja: u "knajpama" sviraju "muzikanti" koji o svirci pojma nemaju. Na pločnicima se nadaju prosjaci da će nekog prolaznika umilostiviti njihova molba ispisana na komadu kartona. A treći pak, ruju po kantama za smeće... Društvo zvano Nacionalna konferencija za siromašne procjenjuje da u Njemačkoj broj ljudi koji žive na donjoj granici egzistencijalnog minimuma prelazi 7 milijuna, što je jednako ukupnom broju stanovnika Muenchena, Hamburga i Berlina. Milijun su bez stalnog mjesta boravka, ili im prijeti gubitak krova nad glavom. A 150.000 osoba već živi na ulici. Siromaštvo je, doduše, relativno - jedna frizerka ili bolničarka smatra se siromašnom u usporedbi s vrhunskom menedžericom. Umirovljenik se može pretvoriti u socijalni slučaj ako mu je potrebna stalna stručna njega - koju mogu pružiti samo skupi starački domovi. Međunaslov: Siromaštvo pogađa sve društvene slojeve "Siromaštvo se može shvatiti samo kao životna situacija", kaže Ulrich Schneider, zastupnik Nacionalne konferencije za siromašne, osnovane prošle godine. Ta organizacija zastupa dobrotvorne ustanove, organizacije za samopomoć te razne crkvene i društvene fondacije. "Životnu situaciju određuju prihodi, posao, zdravlje, stambeni uvjeti i obrazovanje", nastavlja Schneider. Ukoliko u isto vrijeme na nekoliko ovih područja nastupe problemi, pojedincu prijeti socijalni pad. Prema navodima Državne zajednice za zapošljavanje i pomoć beskućnicima, broj beskućnika po glavi stanovnika u stalnom je porastu. "Klasični oblik siromaštva prerastao je u beskućništvo. Najveći dio beskućnika čine oni koji su izgubili posao zbog nedostatne kvalifikacije", kaže jedan od zastupnika te ustanove. Skloništa za beskućnike ugošćuju sve veći broj mladih ljudi, pa i očeva obitelji. Čak ni akademski građani nisu pošteđeni opasnosti da izgube krov nad glavom. "Taj problem pogađa sve društvene slojeve", opaža berlinska socijalna ministrica Ingrid Stahmer. A najčešći uzročnici su - gubitak posla i razvod. Međunaslov: Pretijesna metropola Berlin svima predstavlja nadu - nezavršenom studentu, nezaposlenu inženjeru, netom razvedenoj ženi. Svi oni vjeruju da im velegrad pruža veće mogućnosti od njihove rodne provincije. "Dolazi nam sve veći broj ljudi koji žive u teškim životnim uvjetima, hendikepirani su ili imaju promašenu egzistenciju", kaže ministrica Stahmer. Ova golema njemačka metropola postala je prenaseljena: nema dovoljno stanova, najamnina raste; na ionako prenapučenum radnom tržištu bolje kotiraju lokalni kandidati - sve to utječe na daljnji porast beskućništva. Svake godine 1000 Berlinčana prisiljeno je iseliti - već više od 16.000 ostalo ih je bez krova nad glavom... (Hina) rt 091658 MET aug 93